Za vrijeme pandemije svi su više vremena provodili pred ekranima, pogotovo djeca
Meta analiza provedena na podacima od preko 200 tisuća ispitanika pokazala je da su djeca između 6 i 10 godina starosti tijekom pandemije provodila gotovo sat i pol više pred ekranima svakog dana
U Lancetovom časopisu eClinicalMedicine objavljeni su rezultati meta analize, koja je obuhvatila rezultate čak 89 studija obavljenih prije i tijekom najvećeg vrhunca pandemije COVIDa-19. Sve ove analize bavile su se vremenom provedenim pred raznim digitalnim uređajima i njihovim ekranima, a obuhvatile su ukupno gotovo 205.000 ispitanika iz svih dijelova svijeta. Cilj meta analize bio je utvrditi koliko je pandemija zaista ljude "prikovala" uz ekrane, koliko je povećanje vremena provedenog pred ekranima za pojedinu dobnu skupinu i kakve su posljedice te pojave.
Istraživači sveučilišta Anglia Ruskin iz Cambridgea zaključili su kako je kod svih dobnih skupina došlo do povećanja vremena provedenog pred ekranima te da je to vjerojatno, uz ostale faktore, dovelo do značajnih promjena u načinu ishrane, kvaliteti sna, kao i mentalnom zdravlju i zdravlju očiju.
Sve smo više pred ekranima
Ono što posebno zabrinjava, jest podatak da su djeca bila najpogođenija – dobna skupina od 6 do 10 godina starosti produžila je svoj boravak pred ekranima za čak sat i 23 minute na dan. Slijedi ih skupina odraslih, starijih od 18 godina, kod kojih je zabilježeno povećanje od 58 minuta. Adolescenti u dobi od 11 do 17 godina vrlo su blizu ovom rezultatu, s 55 minuta provedenih pred ekranima više, u odnosu na razdoblje prije pandemije. Čak je i kod djece mlađe od 6 godina primijećeno povećanje vremena pred ekranima od 35 minuta.
Sličan uzorak pojavljuje se i u podacima koji se odnose isključivo na vrijeme provedeno pred ekranom u slobodno vrijeme, dakle ono koje ne uključuje školu na daljinu ili posao. Najveće je povećanje i u tom slučaju zabilježeno u dobnoj skupini od 6 do 10 godina starosti.
Korelacije s lošijim zdravljem
Kad je riječ o negativnim učincima na zdravlje, ova analiza ukazuje na više korelacija povećanog korištenja ekrana s pogoršanjem zdravlja i ponašanja. Kod djece je povećano korištenje ekrana korelirano s lošijim prehrambenim navikama, kvarenjem vida, propadanjem mentalnog zdravlja, većom anksioznošću, kao i problematičnim ponašanjima poput agresije, razdražljivosti i izljeva bijesa.
Kod odraslih je duže vrijeme pred ekranima u korelaciji sa sličnim utjecajima na prehranu i vid. U području mentalnog zdravlja češće su pojave također anksioznost, ali i depresija, usamljenost, kronični umor, smanjena fizička aktivnost te povećanje tjelesne mase.
"Kao i u slučaju svake ovakve studije, postoje stupnjevi varijacija među različitim analiziranim istraživanjima. No, generalna slika daje jasne dokaze za to da vrijeme pred ekranima treba smanjiti kad god je moguće, kako bi se smanjili potencijalni negativni učinci. Bitno je i promovirati nesjedilačke aktivnosti kako bi se ublažili rizici povezani s produljenim vremenom provedenim pred ekranima", zaključuju autori ovog istraživanja.
