Srž kontroverze oko Photobucketa  je u nedavnom ažuriranju pravila privatnosti koje je otkrilo namjeru tvrtke da prodaje korisničke fotografije, uključujući osjetljive biometrijske podatke poput slika lica i šarenice oka, tvrtkama koje razvijaju generativne AI modele. Prema podacima koje je objavio Business Insider, "oko polovice od ukupno 13 milijardi slika je javno i prihvatljivo za AI licenciranje."

Kada je upitan o potencijalnim prihodima od ovih AI ugovora, izvršni direktor Photobucketa Ted Leonard ostao je neodređen te samo naznačio da će ovi ugovori osigurati "kapital za daljnja ulaganja u sam proizvod."

"Kampanja prijevare i prisile"

Tvrtka je optužena na sudu u Coloradu za pokretanje onoga što tužba opisuje kao "kampanju prijevare i prisile". Kampanja je navodno uključivala slanje "bezazlenih" poruka koje su obećavale "zaštitu" korisničkih podataka, ali su zapravo služile za pritisak na neaktivne korisnike da prihvate nove uvjete. Prema priopćenju pravnog tima koje je dobila ArsTechnica, "Photobucket je tvrdio da će svaki registrirani korisnik koji zanemari poruke automatski biti 'uključen' u biometrijsku suglasnost nakon 45 dana."

100 milijuna korisnika ima pravo na odštetu?

Pravna akcija pokrenuta je kao skupna tužba s dvije zaštićene skupine. Prva obuhvaća sve koji su učitali fotografije na Photobucket između njegova osnivanja 2003. i 1. svibnja 2024. Druga, potencijalno veća skupina, uključuje osobe koje nisu korisnici, ali čije su slike učitane na platformu, čineći ih nesvjesnim subjektima ovog prikupljanja podataka.

Ulozi su visoki. Ako se utvrdi odgovornost, Photobucket bi mogao platiti kazne do 5.000 dolara po "namjernom ili nepažljivom kršenju" raznih zakona, s mogućnošću da do 100 milijuna korisnika ostvari pravo na odštetu. Tužba je već identificirala specifične slučajeve, uključujući korisnika iz Illinoisa čiji su podaci "možda već prodani za treniranje AI-ja" te uključuje tužitelje poput majke maloljetnika i profesionalnog fotografa iz Illinoisa.

Photobucket slučaj služi kao upozorenje

Ovaj slučaj postavlja zabrinjavajuća pitanja o drugim važnim servisima za pohranu fotografija poput Google Photos, Apple iCloud Photos, Amazon Photos, Flickr, SmugMug te društvenim mrežama poput Instagrama i Facebooka koji pohranjuju milijarde korisničkih slika. Iako ovi servisi imaju različite politike privatnosti i prakse upravljanja podacima, Photobucket slučaj služi kao upozorenje korisnicima da preispitaju kako bi njihove osobne fotografije mogle biti korištene za treniranje AI sustava.

U 2020. godini Google Photos je ukinuo neograničenu besplatnu pohranu, a Flickr je 2019. ograničio besplatne račune na 1.000 fotografija. Ove promjene poslovnih modela sugeriraju da platforme za pohranu fotografija aktivno traže nove izvore prihoda. Postavlja se pitanje: razmatraju li i druge platforme slična partnerstva za treniranje AI sustava?