Infobip je u svojem kampusu u Zagrebu danas održao predstavljanje svojeg sudjelovanja u programu IPCEI CIS, službeno označenoga kao "važni projekt od zajedničkog europskog interesa". Okvir je to za suradnju kompanija i sveučilišta cijele Unije na istraživanjima novih tehnologija i jedan od malobrojnih takvih strateških projekata koji se trenutačno provodi. Ovaj u svojoj osnovi ima stvaranje izgradnje cloud infrastrukture budućnosti, što je Infobipova specijalnost, pa će oni u toj domeni imati što za ponuditi. Kao važan detalj naglasili su da su oni jedina hrvatska kompanija koja će sudjelovati na tom projektu, dok ih je primjerice iz Slovenije deset.

Projekt IPCEI CIS iniciran je 2020. godine, službeno je najavljen krajem 2021., a bit će vrijedan oko 1,2 milijarde eura izravno financiranih od država, odnosno preko 3,5 milijardi kad se uključe sva ulaganja svih sudionika u punom opsegu. Sudjelovat će 12 zemalja članica i preko 100 organizacija i kompanija, odreda tehnološki značajnih, poput SAP-a, Ericssona te više europskih telekomunikacijskih operatera.

Europa ovim projektom želi izgraditi sasvim novu decentraliziranu softversku infrastrukturu za napredne upotrebe podataka, računalnih resursa poput oblaka i rubnog ("edge") računalstva. Projekt će se, iako ga je inicirala EU, financirati sredstvima zemalja sudionica, pa će tako Infobip preko Hrvatske i europskog fonda za regionalni razvoj dobiti 35 milijuna eura, od ukupno 80-ak milijuna eura, koliko će iznositi ukupno ulaganje u njihov dio projekta.

Uloga Infobipa

O ulozi našeg prvog IT jednoroga u ovom su projektu govorili njegov CEO i suosnivač Silvio Kutić te članovi uprave Damir Prusac i Ivan Ostojić. Na početku su najavili da će Infobip do kraja ove godine imati EBITDA-u oko 120 milijuna eura, tj. da će nastaviti sa snažnim organskim rastom dobiti prije amortizacije, što je i bio jedan od preduvjeta za sudjelovanje u projektu i dobivanje nacionalnih sredstava.

Proglašeni su više puta i liderom u segmentu CPAS (Communications Platform-as-a-Service) prema svim relevantnim istraživanjima, što ih stavlja u idealnu poziciju da svojom ekspertizom unaprijede ovaj europski projekt. On im je zanimljiv iz više razloga. Kao prvo, tu je činjenica da se on bavi bavi mrežama i komunikacijama te da u njemu sudjeluju brojni teleoperateri, koji su Infobipovi tradicionalni klijenti. Osim toga, radi se o novim tehnologijama, poput umjetne inteligencije, za koje se smatra da su generatori sljedeće faze rasta i razvoja ovog sektora.

Infobip će pomoći u stvaranju novog ekosistava, zasnovanoga na podacima prikupljenima od samih korisnika, a putem telekom operatera. Ti podaci trebali bi se ubuduće zajednički koristiti, kroz veliku decentraliziranu europsku mrežu, biti interoperabilini i dostupni svima, uz poštivanje svih pravila o sigurnosti i zaštiti osobnih podataka. Kroz AI, deset tisuća novih rubnih serverskih (klimatski neutralnih i visoko sigurnih) čvorova diljem EU i nove načine korištenja podataka stvorit će se okruženje za lakše poslovanje bez administrativnih ograničenja.

Jednom kad sustav bude uspostavljen, podatke iz njega moći će koristiti europski poslovni subjekti kako bi izgradili novu generaciju aplikacija vezanih za područja sigurnosti, automatizacije i općenito digitalne transformacije industrija poput turizma, marketinga i sličnih.

Višestruke koristi

Jedan od ciljeva projekta koji su si zadali u Infobipu jest da on izrodi najmanje jedan, a moguće i tri patenta za nove tehnologije, po čemu bi bili prvi u svijetu i mogli koristiti određene nove tehnologije i na njima, naravno, zarađivati.

Najveća korist trebala bi se odraziti na tehnološku i telekom scenu u Europi. Ona je danas izrazito fragmentirana, s čak 113 teleoperatera, čije podatke će ubuduće ovaj projekt moći objediniti i iskoristiti na bolji i učinkovitiji način – pa će tako EU postati konkurentnija SAD-u, koji je tržište otprilike jednako veličinom, ali njime dominira tek šačica telekoma.

Svi rezultati projekta dijelit će se i sa znanstvenom zajednicom u Hrvatskoj i EU te izravnim partnerima, kao što su Algebra, STEMI, Filozofski fakultet u Zagrebu ili Sveučilište Juraj Dobrila u Puli. Iz Infobipa naglašavaju i da će na projektu kod njih raditi oko 400 ljudi, što postojećih što novih zaposlenika, 90 istraživača iz partnerskih tvrtki i institucija, pa računaju da bi se oko 40% od "državnih" 35 milijuna eura moglo vratiti u proračun kroz doprinose na njihove plaće.

Za usporedbu, SAP je od Njemačke za svoje sudjelovanje dobio 330 milijuna eura, španjolska Telefonica 155 milijuna, a Italija je za svakog od svojih predstavnika, Reply i TIM, izdvojila po više od 100 milijuna eura.

Država će u ovom slučaju pokriti do 60% prihvatljivih troškova u sklopu projekta. On se iz tih izvora financira do visoke faze spremnosti, ali ne i nakon toga, pa su financiranje skaliranja i finalna faza komercijalizacije prepušteni samim sudionicima. Trajanje projekta je 3 godine, plus određeno razdoblje za monitoring nakon toga, dok isplate iz proračuna idu prema fazama dovršenosti. Službena objava iz Vlade RH o ovom sufinanciranju očekuje se ovih dana.