Poslušajte glazbu stvorenu podacima svemirskih teleskopa
Skladba Sophie Kastner nastala je na temelju sonificiranih podataka koje su uhvatili NASA-ini svemirski teleskopi Chandra, Hubble i Spitzer
Zvijezde i nebeska tijela egzistiraju u svemiru i sudjeluju u beskrajnom koncertu; stvaraju niske i duboke zvukove, a ponekad proizvode i visoke glasove koji podsjećaju na delikatne zvukove kakvih nebeskih frula.
Zvučna kulisa
Svemirski teleskopi obično hvataju podatke u vizualnom formatu, a ne u slušnom. No, znanstvenici i umjetnici ponekad koriste proces sonifikacije kako bi podatke pretvorili u zvuk. Tim su se zvukovima sad poslužili i glazbenici. Koristeći zvukove koje su proizveli NASA-ini svemirski teleskopi, izveli su zvučnu kulisu koju je uglazbila skladateljica Sophie Kastner.
Zvučna kulisa nazvana "Where Parallel Lines Converge" ne temelji se na tradicionalnim glazbenim notama, već je stvorena korištenjem "zvukova" svemirskih teleskopa Chandra, Hubble i Spitzer. Više o samom procesu i notne zapise možete pronaći na stranici Sonification Symphony.
Slušanje informacija
Sonifikacija pretvara podatake u zvuk. Znanstvenici i umjetnici daju različite vrijednosti podataka o određenom zvuku koji možete čuti. To pomaže ljudima da "slušaju" informacije umjesto da ih samo vide. To može biti kreativan i edukativan način predstavljanja znanstvenih podataka, pružajući drugačiju perspektivu i pomažući u tumačenju složenih informacija. Ali umjetnici ga koriste za stvaranje melodija.
"To je kao pisanje izmišljene priče koja se uglavnom temelji na stvarnim činjenicama. Uzimamo podatke iz svemira koji su prevedeni u zvuk i dajemo mu ljudski pečat", objašnjava skladateljica Kastner.
Podaci iz središta galaksije
Projekt sonifikacije pod nazivom A Universe of Sound u NASA-inom rendgenskom centru Chandra započeo je 2020. godine i uključuje prevođenje digitalnih podataka poput rendgenskog i radijskog svjetla snimljenog teleskopima u glazbene note i zvukove.
U projektu znanstvenici usavršavaju podatke s određene točke u središtu naše galaksije Mliječni put, gdje se nalazi golema crna rupa. Ovo ciljano područje, koje se proteže oko 400 svjetlosnih godina u širinu, sadrži ključne uvide u ponašanje supermasivne crne rupe i okolnog kozmičkog krajolika, objašnjeno je u priopćenju NASA-e.
Tri stavka
Podaci korišteni u kompoziciji "Where Parallel Lines Converge" podijeljeni su u tri dijela, od kojih se svaki usredotočuje na specifične astronomske značajke slika uslikanih s tri teleskopa: rendgenski binar, lučne niti i supermasivnu crnu rupu Strijelac A* u galaktičkom središtu Mliječnog puta.
Proces stvaranja slijedi ista načela kao NASA-ina izvorna sonifikacija podataka i pretvara vizualne podatke u zvuk povezivanjem različitih aspekata slike s glazbenim elementima. Cilj je pružiti slušno iskustvo koje odgovara detaljima središta Mliječne staze.