Na razini Europske unije pokrenuta je inicijativa za donošenje novog zakonodavstva za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na Internetu. Pokretač inicijative je Europska komisija, a cilj im je zaustaviti i spriječiti velik broj kaznenih djela koja se događaju online – naime, čal 95% svih prijava trenutačno dolazi s platformi od samo jednog pružatelja usluga. Njegovo ime je, očekivano, Meta, a pod sobom ima Facebook, Instagram i WhatsApp kao ogromne servise na kojima se događa zlostavljanje djece.

Kako bi se riješio globalni problem online zlostavljanja, predlaže se novo zakonodavstvo koje će pomoći u otkrivanju, prijavljivanju i sprečavanju slučajeva seksualnog zlostavljanja djece online. Prijedlog pravila u sekciji "otkrivanja i prijavljivanja" zlostavljanja navodi sljedeće: "pružatelji usluga moraju prijaviti seksualno zlostavljanje djece na svojim platformama i upozoriti nadležna tijela kako bi se predatore moglo privesti pravdi. Pružatelji usluga morat će prijaviti i slučajeve mamljenja, praksu u kojoj seksualni predatori s djecom grade odnos koji se temelji na povjerenju i emocionalnoj povezanosti kako bi ih mogli iskorištavati i zlostavljati te manipulirati njima."

Zbogom enkripciji?

Kao što je istaknuto, nova bi pravila trebala biti usmjerena primarno prema pružateljima raznih digitalnih usluga – jer se smatra da su oni jedini koji mogu otkriti i spriječiti zlostavljanje na Internetu. Kako bi to mogli učiniti, morat će se, vjerojatno, odreći end-to-end enkripcije i otvoriti "stražnja vrata", s ciljem nadzora komunikacije među korisnicima.

Iako prijedlog regulative nigdje izrijekom ne spominje enkripciju, jasno je da bi za otkrivanje ilegalnog sadržaja u komunikaciji ona morala biti oslabljena. EK naglašava da nova uredba "uključuje zaštitne mjere" kako bi se osiguralo da se sustavi za otkrivanje upotrebljavaju samo za otkrivanje i prijavljivanje seksualnog zlostavljanja djece na Internetu.

Komisija ne navodi metode kojima bi, primjerice, Meta trebala nadzirati komunikaciju putem WhatsAppa, ali najavljuje da će od njih tražiti da to čine. Hoće li to značiti kraj end-to-end enkripcije, ili će se regulativa do stupanja na snagu promijeniti, za sada je teško reći. Sigurno je tek kako će uslijediti žestoke rasprave zagovornika enkripcije i onih koji se bore za zaštitu privatnosti, sa zakonodavcima i digitalnim platformama, o načinu uvođenja "stražnjih vrata" i njihovog korištenja za nadzor komunikacija.

"Stražnja vrata" u kriptirane usluge do sada su kompanije poput Apple ili Googlea odbijale uvesti, čak i kada je riječ o zlostavljanju djece. Njihov argument je da, jednom kada se takva mogućnost otvori, ona može vrlo brzo dovesti do zloupotrebe i prisluškivanja daleko šireg kruga korisnika. Apple je lani bio predlagao i svoj pristup ovom problemu – koji je naišao na toliko kritika da je u konačnici povučen.