"Facebook i Instagram izazivaju ovisnost i depresiju", navodi se u ovoga tjedna podignutoj tužbi protiv Mete, u kojoj čak 41 američka savezna država kompaniju optužuje za namjerno manipuliranje algoritmima. Meta, je, kažu tužitelji, tijekom godina svjesno poticala djecu i mlade na kompulzivnu upotrebu društvenih mreža, a sve isključivo zbog profita. Time je nastao manipulativan poslovni model, osmišljen tako da maksimizira vrijeme koje mladi provode na društvenim mrežama, iako to šteti njihovom zdravlju.

Isti trend slijede i ostale mreže, poglavito TikTok, YouTube i Snapchat, navodi se u tužbi, kojom se traži od Mete plaćanje kazni i odšteta za takvo ponašanje, kao i prekidanje korištenja onih poslovnih praksi, koje su u suprotnosti s američkim zakonima.

Ovisnost o digitalnim uslugama

Protiv ovisnosti o društvenim mrežama ovih dana digao je glas i Europski parlament. Njihov je o Odbor za zaštitu potrošača upravo izglasao Izvješće o ovisnosti o Internetu. Mladi između 16 i 24 godine starosti su na Internetu u prosjeku sedam sati dnevno, ističu eurozastupnici. Odrasli u prosjeku posegnu za mobitelom više od sto puta dnevno. Iz ovog Odbora stoga kažu da upravo zato, kada se ograniči vrijeme maloljetnika na Internetu, oni pokazuju znakove slične odvikavanju od ovisnosti o alkoholu ili duhanu.

"Premda je dob za pristupanje društvenim mrežama ograničena, više od polovice djece je na njima svaki dan. Čak četvrtina djece pokazuje znakove ovisnosti o pametnom telefonu. Mnoga istraživanja vrlo uvjerljivo povezuju porast problema s mentalnim zdravljem s pretjeranom upotrebom društvenih mreža. Uz to, gledanje u ekrane više od dva ili tri sata dnevno ima utjecaj na živčani razvoj, sposobnosti učenja i pamćenja", objašnjava hrvatska predstavnica u Odboru za zaštitu potrošača, Biljana Borzan.

"Društvene mreže su dizajnirane na način da igraju na psihološke slabosti i ranjivosti ljudi. Lajkovi, bezgranična scrollanja, čak i nova funkcija da je vidljivo kad osoba tipka se baziraju na potrebi mladih da budu prihvaćeni i voljeni. Na globalnoj razini čak trećina djece je doživjela zlostavljanje na Internetu. Mi smo već zabranili prakse koje manipulativno utječu na izbore koje radimo online, međutim EU mora srezati problem u korijenu i donijeti obvezujuća pravila o negativnom utjecaju dizajna Internet platformi", napominje Borzan, pa ističe i da je ovaj problem prepoznat i u Hrvatskoj: kod nas je istraživanje pokazalo da je čak 83% ravnatelja protiv upotrebe mobitela u školama.

Predlažu se i zabrane

"Potrebna su nova pravila Europske unije, kako bi digitalne platforme bile manje zarazne", poruka je Izvješća o ovisnosti o Internetu Odbora za zaštitu potrošača Europskog parlamenta. Ono upozorava da razne digitalne usluge, online igre, streaming servisi pa i internetske tržnice iskorištavaju ranjivost ljudi, kako bi privukli pozornost i u konačnici je monetizirali.

Zastupnici zaključuju da nova regulativa, poput Akta o digitalnim uslugama i najavljenog Akta o umjetnoj inteligenciji nije dovoljna za reguliranje ovog pitanja. Oni stoga traže od Europske komisije novu regulativu, izravno usmjerenu na štetne prakse izazivanja ovisnosti. Među njima ističu svakodnevne značajke digitalnih platformi, kao što su neprekidna mogućost scrollanja, automatsko pokretanje videa i konstantno "bombardiranje" notifikacijama – sve to Komisija bi morala proučiti, pa možda i zabraniti.