Hrvatska, zajedno s drugih 54 zemalja, potpisala nacrt rezolucije UN-a o umjetnoj inteligenciji

Rezolucija se smatra prvim naporom UN-a za uspostavljanje globalnog suglasja o umjetnoj inteligenciji

Ivan Podnar petak, 15. ožujka 2024. u 22:09
📷 Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica pri UN, zajedno s još 54 države članice, najavila je novi nacrt rezolucije Opće skupštine o zajedničkim pristupima umjetnoj inteligenciji
Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica pri UN, zajedno s još 54 države članice, najavila je novi nacrt rezolucije Opće skupštine o zajedničkim pristupima umjetnoj inteligenciji

Umjetnu inteligenciju ne treba prepuštati nekontroliranom rastu, već su potrebni propisi i pravila da se stavi u zakonske okvire. Tako danas misli Europski parlament, a od jučer i Skupština Ujedinjenih naroda. Nakon što su nedavno zastupnici u Europskom parlamentu izglasali Akt o umjetnoj inteligenciji, kako bi se polučila sigurnost i zaštitila temeljna prava, a da se pri tome ne zaustave inovacije, sada su na redu Ujedinjeni narodi.

Sjedinjene Američke Države su na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda predstavile nacrt rezolucije s ciljem promicanja "sigurnih, pouzdanih i vjerodostojnih" sustava umjetne inteligencije. Inicijativa je dio napora za usklađivanje globalnih propisa kako bi se riješila pravna, sigurnosna pitanja i ljudska prava povezana s brzim širenjem nove tehnologije.

Prijedlog potiče države članice da podrže "odgovoran i inkluzivan" razvoj putem domaćih propisa i upravljanja. Rezolucija, kad se izglasa, nije obvezujuća. Za razliku od rezolucija Vijeća sigurnosti, rezolucije Opće skupštine nisu pravno obvezujuće, ali predstavljaju važan pokazatelj što svijet misli o današnjim problemima. Sjedinjene Američke Države započele su pregovore sa 193 članice Ujedinjenih naroda prije otprilike tri mjeseca. Proveli su stotine sati u izravnim razgovorima s pojedinim zemljama, te prihvatili  120 primjedbi, izjavio je visoki dužnosnik SAD-a. Rezolucija je prošla kroz nekoliko verzija i postignuta ju suglasnost.

Za boljitak naših ekonomija, društava i svijeta općenito

Ambasadorica SAD-a pri UN, Linda Thomas-Greenfield, naglašava potrebu za kolektivnom akcijom među državama članicama. Rezolucija se smatra prvim samostalnim naporom UN-a za uspostavljanje globalnog suglasja o umjetnoj inteligenciji.

U zajedničkom izjavi objavljenoj jučer SAD, zajedno s 54 druge zemlje i regije, uključujući Hrvatsku, Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Kanadu, Indiju, Francusku, Australiju i EU, između ostalih, naglašen je "zajednički pristup" prema AI sustavima. "Umjetna inteligencija ima ogroman potencijal za boljitak naših ekonomija, društava i svijeta općenito", kaže izjava. "Moramo osigurati da korist imaju sve zemlje svijeta.” Rezolucija poziva državna vodstva da promiču AI sustave kako bi riješili najveće izazove svijeta, uključujući one povezane s eliminacijom siromaštva, globalnom zdravstvenom zaštitom, sigurnošću hrane, klimom, energijom i obrazovanjem.

Zašto regulirati umjetnu inteligenciju?

Pitanje koji mnogi postavljaju je zašto uopće regulirati umjetnu inteligenciju? Nije li to samo razlog da uskoče političari, obično neuki oko tehnologije i neobaviješteni o razvoju, pa kompliciranim i neučinkovitim propisima i zakonima samo ograniče dalji razvoj? Nedvojbeno je, regulacije postaju političko pitanje, a politika i tehnologija nisu dobar par. U slučaju kada tehnološke kompanije shvate da im prijeti nepoćudan zakon ili propis, odluče nešto više novaca staviti u lobiranje, a političari i njihove stranke trljaju ruke od dobivenih donacije. Samo korisnici ostaju kratkih rukava. Primjer iz bliže američke prošlosti je propis o neutralnost interneta. Iako to nije zakon, već pravilo, koje se mijenjalo ovisno o administraciji i stajalištu Federalne komunikacijske komisije (FCC). Na primjer, tijekom administracije Obame, FCC je 2015. usvojio stroga pravila o neutralnosti interneta, tretirajući internet kao komunalnu uslugu prema Zakonu o komunikacijama. Međutim, 2017. FCC, je pod administracijom Trumpa, ukinuo te zaštite. Status neutralnosti interneta ostaje predmet tekuće političke rasprave i regulatornog pregleda, i naravno interesa telekomunikacijskih kompanija Comcast, AT&T, i Verizon i njihovih lobista.

Protivni tabor navodi da se AI mora regulirati kako bi se riješila etička, sigurnosna i pitanja privatnosti. Regulacija osigurava da se AI tehnologije razvijaju i koriste odgovorno, izbjegavajući pristranost, promičući transparentnost i štiteći od moguće zloupotrebe ili štetnih posljedica. Također standardi za AI sustave, trebaju biti usklađeni s ljudskim pravima i društvenim vrijednostima.

Diskusije  su se tek počele odvijati i možemo očekivati puno prijedloga, propisa, i zakona. Zanimljivo je da su se i Ujedinjene nacije, na prijedlog SAD-a i Europska Unija počele baviti problemom i izazovima koje pružaju nove tehnologije, ali da se o tome još nisu donijeli zakoni u američkom zakonodavstvu. Kao i kod mnogih pitanja, postoje diskusije ali i neslaganje među članovima Kongresa o tome što učiniti s AI tehnologijom, kako to učiniti i čak zašto. Neki zastupnici predlažu stvaranje radnih skupina ili komisija za pregled upotrebe AI-a u vladi i preporuke novih pravila, dok drugi predlažu specifične mjere za sprečavanje zlouporabe AI sustava.