Trumpova izvršna uredba o vizama udar je na tehnološki sektor

Američki predsjednik potpisao je još jedan paket izvršnih uredbi u kojem se našla i ona vezana uz H-1B vize, često korištene u tamošnjoj IT industriji. Prema njoj, za nove radnike morat će se skupo platiti

Sandro Vrbanus subota, 20. rujna 2025. u 12:01

Program neimigrantskih viza tipa H-1B, stvoren s ciljem privremenog dovođenja visokokvalificiranih radnika za specijalizirane poslove u Sjedinjene Američke Države, namjerno se iskorištava za zamjenu, a ne nadopunu američke radne snage. Tim objašnjenjem počinje nova izvršna uredba Donalda Trumpa, potpisana ovog petka, koja ima za cilj značajno ograničiti broj radnika koji na taj način dolaze u SAD.

Poslodavci, kažu iz Bijele kuće, koriste ovaj program za zapošljavanje jeftinije i niže kvalificirane radne snage, što sustavno potkopava američku ekonomsku i nacionalnu sigurnost. Zlouporabom zakona i regulativa, pojedine tvrtke i cijeli sektori umjetno suzbijaju plaće, stvarajući nepovoljno tržište rada za američke građane i otežavajući privlačenje vrhunskih stručnjaka, s najvećim posljedicama u ključnim STEM područjima.

Udar na IT sektor

Podaci pokazuju drastičan porast broja stranih STEM radnika u SAD-u, koji se više nego udvostručio s 1,2 milijuna u 2000. na gotovo 2,5 milijuna u 2019. godini, dok je ukupna zaposlenost u STEM području u istom razdoblju porasla za samo 44,5%. U računalnim i matematičkim zanimanjima, udio strane radne snage narastao je sa 17,7% u 2000. na 26,1% u 2019. godini. Ključni pokretač tog priljeva strane radne snage upravo je zlouporaba H-1B viza, njihov je zaključak.

Posebno su se, kažu, u tome istaknule tvrtke iz IT sektora, koje su manipulirale sustavom H-1B viza, nanoseći značajnu štetu američkim radnicima u računalnim djelatnostima. Mnogi od najvećih poslodavaca koji koriste H-1B vize sada su IT tvrtke za outsourcing, što im omogućuje značajne uštede. Jedna studija pokazala je da ulazne H-1B pozicije koštaju tvrtke 36% manje u usporedbi s američkim radnicima. Kako bi iskoristile umjetno niske troškove rada, tvrtke zatvaraju vlastite IT odjele, otpuštaju američko osoblje i poslove predaju jeftinijim stranim radnicima.

Značajno povećan trošak

Tako se došlo i do "rješenja" za navedene probleme – od sada nadalje kompanije koje će uvoziti radnike na H-1B vize morat će za to platiti 100.000 dolara po radniku i to ne jednokratno, već godišnje. Pravilo će vrijediti za prvih šest godina boravka novog radnika u SAD-u.

U okviru programa H-1B godišnje se poslodavcima nudi 65 tisuća viza za dovođenje privremenih stranih radnika u specijaliziranim područjima, te još 20 tisuća viza za visokoobrazovane radnike. Prema trenutnom sustavu, zasnovanome na principu lutrije, za sudjelovanje u izvlačenju naplaćuje se simbolična naknada, a u slučaju odobravanja vize, naplaćuje se naknada u iznosu između 1.700 i 4.500 dolara (viši iznos donosi bržu proceduru).

Nova pravila vrijedit će za sve buduće tražitelje H-1B viza koji su trenutačno izvan SAD-a, a pravila omogućavaju vlastima određivanje pojedinačnih iznimki. Izvjesno je da će korisnici viza pokrenuti pravni postupak i pokušati osporiti uvođenje visoke naknade, a isto tako je izvjesno da će odluka utjecati na brojne IT kompanije koje u SAD-u ne mogu pronaći lokalne radnike i ovise o njihovom uvozu. Broj prijavljenih na lutriju ovim će potezom sigurno pasti, pa će do H-1B vize (pomoću koje je u SAD stigao i Elon Musk, uzgred rečeno), biti proceduralno lakše – ali daleko skuplje – doći.

"Obeshrabrivanje Amerikanaca"

Trumpova administracija daje navodi da zlouporaba H-1B programa predstavlja i prijetnju nacionalnoj sigurnosti, jer tvrtke često posežu za prevarama s vizama, pranjem novca i sličnim aktivnostima. Takve prakse, kažu, obeshrabruju Amerikance da se odluče za karijere u znanosti i tehnologiji.

Zbog takvih posljedica, koje masovna zlouporaba ovog programa nanosi ekonomskoj i nacionalnoj sigurnosti, smatraju nužnim uvesti naknade za tvrtke koje koriste H-1B program. Cilj je suzbiti ilegalne aktivnosti, ali istovremeno omogućiti tvrtkama da i dalje zapošljavaju najbolje strane talente. Neograničen ulazak stranih radnika u SAD ocijenjen je štetnim za interese države jer izravno šteti američkim radnicima, uključujući smanjenje njihovih plaća – što je Trumpov stav već duže vrijeme.

Zlatna karta

No, za one koji su spremni platiti, restrikcije su daleko manje, a to je još nešto na što smo već naviknuli u Trumpovoj "quid pro quo" praksi vladanja. Tako je uz uvođenje restrikcija za uvoz stručne radne snage uvedena i tzv. Zlatna karta. Njezina je cijena milijun dolara, a oni koji su spremni platiti taj iznos proći će kroz ubrzani postupak dobivanja vize i kao "istaknuti pojedinci" moći će slobodno doći živjeti i raditi u SAD.

Za samo milijun dolara ova ukusno dizajnirana iskaznica može biti i vaša
Za samo milijun dolara ova ukusno dizajnirana iskaznica može biti i vaša