Kina pokreće povijesni projekt svemirske solarne elektrane
Kina razvija planove za izgradnju solarnih elektrana u svemiru. Projekt uključuje postavljanje velikih solarnih polja u geostacionarnu orbitu za prikupljanje i prijenos sunčeve energije na Zemlju i mogao bi promijeniti način globalne proizvodnje i distribucije energije.
Projekt svemirske solarne elektrane koji se, kako kažu, po značaju može usporediti s projektom hidroelektrane Tri klanca, temelji se na prikupljanju sunčeve energije u Zemljinoj orbiti, gdje atmosferski uvjeti ne ometaju sunčeve zrake, što omogućuje kontinuirani dotok energije veće snage u usporedbi sa zemaljskim solarnim instalacijama.
Long Lehao, stručnjak za raketnu tehnologiju i član Kineske akademije inženjerstva (CAE), opisao je razmjere projekta: postavljanje solarnog polja širine 1 kilometar duž geostacionarne orbite na visini od 36.000 kilometara. Teoretski, mogla bi se proizvesti količina energije jednaka godišnjoj proizvodnji nafte na Zemlji.
Ključna raketa Dugi Marš-9
Za ostvarenje ovog projekta potrebna je raketa velike nosivosti. Ključnu ulogu u tome ima raketa Dugi Marš-9 (CZ-9) koju je razvio Longov tim. S potisnom snagom od približno 6.000 tona i mogućnošću transporta 150 tona tereta u nisku Zemljinu orbitu, CZ-9 nadmašuje kapacitete prijašnjih raketa poput NASA-inog Saturna V i Space Launch Systema. Raketa promjera 10,6 metara i visine 110 metara naprednija je u odnosu na Dugi Marš-5.
Longov tim imao je prvo neuspješne pokušaje s raketom Dugi Marš-3B, ali je stekao vrijedno iskustvo kao temelj za kasnije uspjehe. Do prosinca 2024. raketa Dugi Marš-3B ostvarila je 99 uspješnih lansiranja, pokazujući sposobnost tima da usavrši tehnologiju.
Projekt praćenja Sunca
Od lipnja 2021. u Bišanu (Čonkving) djeluje eksperimentalna postaja za testiranje tehnologija ključnih za svemirsku solarnu energiju, uključujući proizvodnju solarne energije, bežični prijenos mikrovalnom energijom i svemirske komunikacijske mreže.
Sveučilište elektroničkih znanosti i tehnologije u Čianu, pod vodstvom akademika CAE-a Duan Baojana, vodi "Projekt praćenja Sunca". U sklopu projekta razvijen je prvi cjeloviti sustav za zemaljsku provjeru svemirskih solarnih elektrana, s napretkom u prijenosu mikrovalove energije i učinkovitosti prikupljanja energetskih zraka. Rezultati su objavljeni 2023. godine u časopisu "Engineering". Veliku pozornost izazvalo je izvještavanje o tehnologiji bežičnog prijenosa mikrovalova velike snage. Ova tehnologija mogla bi se primjenjivati za napajanje zračnih brodova, flota dronova, pomorskih platformi te opskrbu energijom udaljenih područja ili područja pogođenih prirodnim katastrofama.
