Uskoro se ni zvijezde neće vidjeti: Broj aktivnih satelita u Zemljinoj orbiti premašio je 10.000
Broj aktivnih satelita u Zemljinoj orbiti premašio je 10.000, prema tvrtki Look Up Space koja prati stanje u svemiru. SpaceXova konstelacija Starlink čini oko dvije trećine tog broja. A to je tek početak.
Tvrtka Look Up Space nabrojila je prošlog mjeseca oko Zemlje 10.019 aktivnih satelita, od čega 6.646 pripada Starlinku. U prvoj fazi, kad se kompletira bit će 12.000 satelita Starlinka, s mogućnošću kasnijeg proširenja na 34.400. Elon Musk je čak spomenuo potencijalni budući cilj lansiranja do 42.000 satelita.
LEO, GEO, MEO
Većina satelita nalazi se u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO), koja čini 84 posto ukupnog broja. Geostacionarna orbita (GEO) sadrži 12 posto, a srednja Zemljina orbita (MEO) 3 posto satelita. LEO je posebno pogodan za male satelite zbog nižih troškova lansiranja i kraćeg vremena putovanja signala, što ga čini idealnim za komunikacijske primjene.
Mali sateliti dominiraju
Sateliti se primarno koriste za komunikaciju, s 3.135 jedinica namijenjenih toj svrsi. Promatranje Zemlje slijedi s 1.052 satelita, dok je 383 posvećeno tehnološkom razvoju. Navigacija i svemirska znanost koriste 154, odnosno 108 satelita. Mali sateliti dominiraju ovim misijama, s 80 posto komunikacijskih i 79 posto tehnološko-razvojnih satelita mase manje od 300 kg. Ova prevaga manjih, isplativijih satelita omogućila je sudjelovanje 105 zemalja ili multinacionalnih organizacija u svemirskim aktivnostima.
13.326 komada otpada
Porast broja satelita doveo je do značajnog povećanja svemirskog otpada i rizika od sudara. Trenutno se prati gotovo 3.200 raketnih stupnjeva i 13.326 komada otpada, što predstavlja samo dio procijenjenih milijun komada veličine centimetar ili više. Look Up Space svakodnevno prati i analizira gotovo tisuću rizika od sudara Rizik se povećava jer tek slijeda nova lansiranja.
Tvrtke poput SpaceXa, OneWeba i Amazonovog Project Kuipera predvode ovu ekspanziju, zajedno s planovima za lansiranje tisuća novih satelita u nadolazećim godinama iz Rusije, Kine i Europe.
Ruski sateliti
Ruski ekvivalent Starlinku je satelitski komunikacijski sustav nazvan "Sfera". Projekt je najavljen 2018. godine kao odgovor na razvoj zapadnih satelitskih mreža poput Starlinka.
Planira se lansiranje oko 640 satelita u nisku Zemljinu orbitu do 2028. godine. Ovi sateliti će pružati širokopojasni Internet, navigaciju i komunikacijske usluge. Sferu razvija i financira ruska vlada kroz svoju svemirsku agenciju Roscosmos.
Kineski sateliti
Kineski satelitski komunikacijski sustav nazvan je Guowang, što se može prevesti kao "nacionalna mreža”. Projekt je službeno pokrenut 2021. godine kao dio kineskog strateškog plana za razvoj svemirske infrastrukture. Planira se lansiranje oko 13.000 satelita u nisku Zemljinu orbitu i ima za cilj dostići globalnu pokrivenost. Pisali smo o tvrtka Shanghai Lanjian Hongqing Technology Company koja namjerava u Zemljinu orbitu postaviti svoju konstelaciju Honghu-3 od 10 tisuća satelita.
Europski sateliti
Europski satelitski komunikacijski sustav je IRIS² (Infrastructure for Resilience, Interconnectivity and Security by Satellite), zajednička inicijativa Europske unije, Europske svemirske agencije (ESA) i privatnog sektora. Projekt je službeno pokrenut u studenom 2022. godine kao odgovor na potrebu za europskom neovisnosti u ovom području. Sustav planira koristiti oko 170 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, zajedno s geostacionarnim satelitima i postojećom zemaljskom infrastrukturom. Cilj je pružiti sigurnu i brzu internetsku vezu diljem Europe, uključujući ruralna i udaljena područja. IRIS² ima proračun od oko 6 milijardi eura, s planiranim početkom operacija do 2027. godine. Projekt će kombinirati javno i privatno financiranje, s značajnim udjelom privatnih investicija.
Sudari, otpad, ometanje
Toliko satelita u zemljinoj orbiti već sada predstavlja i smetnju i prijetnju. Povećana opasnost od sudara satelita mogla bi stvoriti svemirski otpad, ugrožavajući druge satelite i svemirske letjelice. Vidljivi tragovi satelita na noćnom nebu ometaju astronomska promatranja i astrofotografiju. Komunikacija između mnoštva satelita i zemaljskih stanica potencijalno ometa radioastronomiju i druge komunikacijske sustave.
Organiziranje prometa u svemiru postaje složenije zbog koordinacije kretanja ogromnog broja satelita. Učestala lansiranja potrebna za održavanje konstelacije mogu imati negativan utjecaj na okoliš zbog emisija raketa. Pravilno uklanjanje tisuća satelita na kraju njihovog operativnog vijeka predstavlja logistički izazov.