Pojava generativne umjetne inteligencije natjerala je tvrtke da pokušaju redefinirati svoje poslovne strategije i otkriju načine na koji će je koristiti u poslu, dok s druge strane radnici strahuju da će im automatizacija oteti njihova radna mjesta. Dugoročno gledano to će se doista i dogoditi, ali nikako ne preko noći nego polako i postupno.

Novi model

To je pojednostavljeni zaključak dokumenta "Beyond AI Exposure: Which Tasks are Cost-Effective to Automate With Computer Vision" u kojem piše da će AI vjerojatno promijeniti obrasce rada, ali da predviđanja ubrzanog raširenja automatizacije ne uzimaju u obzir sporu krivulju usvajanja te tehničku izvedivost i ekonomsku (ne)privlačnost implementacije AI sustava za obavljanje određenog posla.

U želji da što preciznije predvide tempo automatizacije, istraživači MIT-a, Productivity Instituta i IBM-a izradili su novi model i otkrili da bi zbog raznih tehničkih prepreka i nedostatka novca na kratke staze netaknutima mogle ostati čak tri četvrtine poslova.

Faktor ekonomske isplativosti

Njihov se rad ne zaustavlja na tome što bi se sve moglo automatizirati samo zato što AI postoji, nego u računicu kalkulira i ekonomske faktore, odnosno isplativost ulaganja u nove tehnologije. Važno je, kažu, razdvojiti utjecaj umjetne inteligencije na automatizaciju poslova od povećanja poslova, što će vjerojatno imati mnogo drugačije učinke na gospodarstvo.

I dok su prethodne studije automatizacije mjerile sveukupni potencijal umjetne inteligencije da utječe na određeno područje ili posao, istraživači su stvorili model koji računa ekonomsku isplativost usvajanja umjetne inteligencije, posebno računalnog vida. Pokazalo se kako uz današnje troškove mnogi postojeći poslovi nisu privlačni za automatizaciju jer su odgovarajući sustavi umjetne inteligencije jednostavno preskupi da bi ih zamijenili.

Pekari za primjer

Za ilustraciju istraživači navode primjer male pekare koja razmišlja o automatizaciji pogona računalnim vidom. Pekari naime oko 6% radnog vremena provode provjeravajući kvalitetu hrane.

To znači da bi pekarnica s pet zaposlenika koji zarađuju 48.000 dolara svaki, automatizacijom uštedjela ukupno 14.000 dolara godišnje. A taj je iznos daleko je manji od troškova razvoja, postavljanja i održavanja sustava računalnog vida.

AI-as-a-service 

Proces bi se mogao ubrzati padom troškova ili širenjem usluga raznih AI-as-a-service platformi. No, njihov razvoj koči strah od dijeljenja podataka među tvrtkama i velike organizacijske rekalibracije koja nužno ide s politikom dijeljenja podataka.

AI automatizacija vjerojatno neće nadmašiti postojeću automatizaciju poslova. Ona je već prisutna i nejasno je hoće li dodavanje umjetne inteligencije značajno promijeniti broj izgubljenih poslova, smatraju istraživači. Velik dio AI automatizacije bit će kanaliziran u područja gdje se tradicionalna automatizacija već događa.

"Stoga će dvije vrste zamijeniti jedna drugu, barem djelomično, a neto učinak bit će manji od zbroja svake", pišu istraživači koji misle kako će nakon početnog skoka gubitak poslova zbog računalnog vida vjerojatno biti manji od postojećeg odljeva radne snage. 

Drugačiji put automatizacije

Postupno usvajanje omogućuje vrijeme za intervenciju. Spora krivulja usvajanja omogućava i pravovremeno uvođenje programa prekvalifikacije zaposlenika.

"Naši rezultati ukazuju na znatno drugačiji put AI automatizacije, usklađenim s tradicionalnim odljevom poslova i podložnim intervencijama tradicionalne politike, na kojem je njegova isplativost ključna za brzinu i smjer širenja", pišu istraživači.