Već dulje vrijeme se najavljuje reforma pravosuđa zbog raznih medijskih pritisaka i nezadovoljstva građana radom sudova, sporosti rješavanja predmeta i sl. Kao dio te reforme je došlo i do usvajanja novim izmjena Zakona o sudovima.

Što se u Zakonu izmijenilo?

Zakon je izmijenjen i dopunjen kroz novi akt NN 136/2025 („Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima”). Izmjene su dijelom motivirane potrebom usklađivanja s praksom Europski sud pravde (presuda u predmetima „FINA protiv HANN‑INVEST i dr.”) te preporukama OECD-a pri pristupu Hrvatske toj organizaciji.

Neke od glavnih novosti:

• Za suce se propisuje zabrana primanja darova osim protokolarnih darova manje vrijednosti. Ne smatraju se darovima, u smislu ovoga Zakona, uobičajeni darovi između članova obitelji, rodbine i prijatelja te državna i međunarodna priznanja, odličja i nagrade.
• Povećavaju se udjeli „mjere kvalitete i kvantitete rada sudaca” u njihovom ocjenjivanju (dosad najviše 60 bodova, sada do najviše 70).
• Uređuje se nadležnost za zahtjeve za suđenje u razumnom roku, prenosi se odlučivanje s predsjednika neposredno višeg suda na predsjednika suda pred kojim je postupak.
• Uvode se dodatne specijalizacije i uvjeti za rad na određenim vrstama predmeta (npr. obiteljski odnosi, zemljišnoknjižni predmeti).
• Uvođenje mogućnosti da Vrhovni sud Republike Hrvatske zasjeda u proširenom vijeću kada to propisuje Zakon.

Zašto se Zakon mijenjao

Osnovni razlozi ovih izmjena je ubrzanje sudskih postupaka, povećanje efikasnosti pravosuđa i bolja transparentnost. Usklađivanje s EU pravom i pravnim standardima, te politike pristupa organizacijama poput OECD-a. Isto tako, izmjena Zakona je svojevrsna reakcija na identificirane nedostatke u funkcioniranju sudova (npr. u raspodjeli predmeta, statusnim pitanjima sudaca, zaštiti prava na suđenje u razumnom roku i sl.).

Zbog početka rada sustava ANON, kojim se od 1. siječnja 2025. sve sudske odluke u kojima se postupak dovršava anonimiziraju i objavljuju na posebnoj mrežnoj stranici, nužno je bilo pristupiti i reorganizaciji unutarnjeg ustrojstva Vrhovnog suda Republike Hrvatske te ukinuti Centar sudske prakse, kao posebnu ustrojstvenu jedinicu koja je prethodno obavljala poslove praćenja, analize i objave sudske prakse sudova u Republici Hrvatskoj.

Uvažavajući preporuke Pravobraniteljice za djecu za osiguranje specijalizacije sudaca drugostupanjskih sudova koji odlučuju u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, ovim se zakonom propisuje obvezno specijalističko stručno usavršavanje i za ovu kategoriju sudaca, dok se zbog pojednostavljenja postupka utvrđenja ovlaštenja sudaca za rad u ovoj vrsti predmeta izostavlja imenovanje od strane predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske na razdoblje od pet godina te će ubuduće ove suce, kao i suce za postupanje u predmetima nasilja u obitelji, određivati isključivo predsjednici sudova godišnjim rasporedima poslova.

Iako je zakon donesen i objavljen u Narodnim novinama 5. 11. 2025. (NN 136/2025) potrebno je provjeriti kada pojedine odredbe stupaju na snagu, često su zakoni doneseni, ali primjena može biti odgođena. Tako da odredbe koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. su: članci 4., 6. do 10., 12. do 15., 19. i 22. ovoga Zakona.

Sažetak važnijih izmjena po člancima

Evo nekih važnih izmjena za svaki pojedini stavak, ovo nije potpuni tekst ali pokriva glavne nove odredbe:

• Članak 1. - U članku 7. Zakona o sudovima dodaju se stavci 3. i 4.:

(3) Vrhovni sud Republike Hrvatske može suditi i u proširenom vijeću kada je to propisano zakonom kojim se uređuje postupak u pojedinoj vrsti pravne stvari.
(4) Broj članova i sastav proširenog vijeća propisuje se zakonom iz stavka 3.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 5.

• Članak 2. - U članku 10.a stavak 2. mijenja se i glasi:

„Program i način održavanja stručnog usavršavanja pravilima propisuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“

• Članak 7. - U članku 41.a mijenjaju se odredbe i dodaju se nove:

„U općinskim, trgovačkim i upravnim sudovima određuje se sudac ili više njih za praćenje europskih propisa i prakse. U županijskim sudovima te u višim specijaliziranim sudovima (Visoki trgovački, Visoki upravni, Visoki prekršajni) se osnivaju odjeli za praćenje prakse. Uvedena je zabrana da sudac primi ili zadrži dar, osim protokolarnih darova manje vrijednosti.“

• Članak 18.- U članku 93., stavak 5. mijenja se:

„Način provedbe obveznog stručnog usavršavanja sudaca pravilima propisuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“

• Članak 19. - U članku 96. mijenja se ocjenjivanje sudaca:

„Suci se ocjenjuju u postupku imenovanja za novi sud (npr. za zamjenike državnih odvjetnika, za predsjednike sudova) na razdoblju od posljednjih pet godina (za suce osim Vrhovnog suda). Za suce Vrhovnog suda razdoblje je posljednjih deset godina."

• Članak 20. - U članku 97., stavak 2. mijenja se bodovanje u ocjenjivanju sudaca:

„Suci mogu ostvariti najviše 150 bodova, pri čemu za mjerila iz stavka 1. točkama 1. i 2. može ostvariti najviše po 70 bodova, za točku 3. - 4 boda, za točke 4. i 5. - najviše po 3 boda.“

• Članak 21. – U članku 108., stavci 5. do 9. brišu se. Također:

Ministar nadležan za pravosuđe ima 3 mjeseca od dana stupanja na snagu da uskladi Sudski poslovnik i Pravilnik o radu u sustavu e-Spisa s odredbama ovoga Zakona. Predsjednici sudova imaju 3 mjeseca rok za usklađivanje pravilnika o unutarnjem redu.

Koje je promjene Udruga hrvatskih sudaca predložila tijekom Javnog savjetovanja?

1. Zabrana primitka darova: UHS je tražio izričito izuzeće za obitelj, rodbinu i prijatelje…

Iz UHS-a su predložili dodati formulaciju iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa „Ne smatraju se darovima, u smislu ovoga Zakona, uobičajeni darovi između članova obitelji, rodbine i prijatelja…“.

Konačni Zakon sadrži točno tu formulaciju i Zakon sada nalaže da sudac ne smije primiti ni zadržati dar, osim protokolarnih darova manje vrijednosti, te izričito dodaje da se ne smatraju darovima uobičajeni darovi između članova obitelji, rodbine i prijatelja. Drugim riječima zahtjev UHS-a u vezi izuzeća za obitelj je uvažen.

2. Bodovanje / ocjenjivanje sudaca (150 bodova zbog smanjenje važnosti iskustva)

Iz UHS-a su snažno upozorili da novi model bodovanja „najviše 150 bodova… 70/70/4/3/3“ smanjuje težinu iskustva i nepravedno favorizira kvantitativne rezultate.

U tekstu izmjena konačnog Zakona ostaje nova formulacija (najviše 150 bodova; raspodjela po točkama kao u primjedbi). Dakle, primjedba nije uvažena kroz izmjenu sama po sebi, zakon je zadržao novi model bodovanja.

3. Prilagodba kriterija različitim razinama sudova / specifičnostima rada

Iz UHS-a su tražili da se uzme u obzir razlika među prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima, različite strukture referada i sl., upozoravali su na nejednakosti koje će novi kriteriji dodatno produbiti.

Konačni zakon donosi određene promjene u ocjenjivanju, prijelazne odredbe i nadležnosti (npr. razdoblja ocjenjivanja: 5/10 godina; delegiranje metodologije), ali ne sadrži izričito opsežne prilagodbe bodovanja za pojedine instance koje bi neutralizirale sve UHS-ove primjedbe o nejednakosti između sudova. Dakle, čini se da je ova primjedba djelomično uvažena.

4. Napomene iz UHS-a (npr. retroaktivnost, prijelazne odredbe)

Iz UHS-s su izrazili i druge brige (retroaktivnost, kako će metodologija razraditi pojedine elemente itd.).

Konačni zakon: sadrži prijelazne odredbe i odredbe koje daju rokove za usklađivanje pravilnika i metodologija (npr. ministar i predsjednici sudova imaju rokove za usklađivanje), ali mnogo konkretnih pitanja prepušta se daljnjim provedbenim aktima (metodologiji, pravilnicima). Dakle i ovdje se čini da je primjedba djelomično uvažena.

Zaključak

Izmjena Zakona o sudovima predstavlja dio šireg paketa reformi pravosuđa i važan korak u nastavku reforme pravosudnog sustava, osobito u dijelu jačanja integriteta i standardizacije rada sudaca. Tijekom javnog savjetovanja značajan doprinos dala je Udruga hrvatskih sudaca, koja je ukazala na više normativnih i praktičnih nedostataka predloženog teksta. U konačno donesenom Zakonu dio njihovih primjedbi je uvažen, uključujući i preciziranje odredbi o darovima radi izbjegavanja nejasnoća u svakodnevnoj primjeni. Međutim, ključne zamjerke koje su se odnosile na sustav ocjenjivanja sudaca i raspodjelu bodova nisu prihvaćene te su ostale uređene kako je izvorno predloženo. Time su neke zabrinutosti struke oko pravednog vrednovanja sudačkog rada ostale otvorene. Unatoč tome, izmjene donose određena unapređenja, osobito u dijelu stručnog usavršavanja i ujednačavanja sudske prakse. Tekst Zakona uz izmjene objavljen je u „Narodnim novinama“ i dostupan je pročišćeno izdanje na službenim stranicama. Iako navedene promjene pokrivaju glavne dijelove, ima i drugih manjih izmjena koje nisu u ovom sažetku. U cjelini gledano, zakon donosi vidljive pomake, ali prostor za dodatna unapređenja i daljnji dijalog sa sudačkom zajednicom i dalje ostaje.