Čist zrak i smanjenje prometa spasili su 13.800 života u 30 dana koronavirusnog lockdowna u Europi

Poboljšanje kvalitete zraka tijekom posljednjeg mjeseca trajanja pandemije dovelo je do 11.000 manje smrti od zagađenja u Europi, na što treba dodati i najmanje 2.800 manje poginulih u prometu

Igor Berecki subota, 2. svibnja 2020. u 15:30

Ovih dana, kada god se dotakne pitanje koronavirusne pandemije, nemoguće je izbjeći raspravu o dvije teme, jednoj o tome kada će se sve ovo vratiti u normalu (i što je uopće normala?) i drugoj, koja je predmet najvećeg filozofskog raskola društvenih mreža u Hrvata i šire: koliko su ustvari u medicinskom, ekonomskom i političkom smislu (ne)potrebne / (ne)opravdane specifične mjere karantene, izolacije i distanciranja koje pojedine države provode unutar svojih zdravstvenih i ekonomskih sustava.

Činjenice i brojke protiv nagađanja i predviđanja

Među najčešćim argumentima onih koji zastupaju mišljenje da su mjere nametanja „kućnih pritvora“ većini građana tek okidač daleko veće katastrofe nego što je pandemija, nalaze se tvrdnje o propasti ekonomije s padom društvenog produkta i posljedičnom krizom, nezaposlenošću i siromaštvom, što će dugoročno uzrokovati više smrti (zbog samoubojstava, siromaštva i gladi) nego što će to biti slučaj u državama koje su ostavile „labavije“ ili posve slobodne epidemiološke mjere kako bi njihova ekonomija – a s njom i cijela populacija – nastavila normalno živjeti i funkcionirati.

Koronavirusni lockdown je u brojnim državama ispraznio gradske ulice - kako od ljudi, tako i od prometa
Koronavirusni lockdown je u brojnim državama ispraznio gradske ulice - kako od ljudi, tako i od prometa

Najveći problem u tim raspravama – kao i oduvijek u svim raspravama – je (ne)korištenje argumenata, realnih i provjerljivih činjenica i brojki umjesto nepotkrijepljenih mišljenja, stavova i pretpostavki. Naime, pandemija COVID-19 je specifičan presedan, ona je do sada neviđen događaj globalnih razmjera s istovremenim utjecajem i na ekonomiju i na populacijskog zdravlje. Stoga je u raspravama teško, pa i nemoguće, pozivati se „na ranija iskustva“ – barem što se tiče ekonomije.

I dok zagovaratelji zdravstvenog pristupa koronavirusu za svoje argumente imaju na raspolaganju egzaktne brojke, grafikone, tablice i trendove, onima koji barataju ekonomskim pristupom u pogledu na budućnost za sada nedostaju čvrste činjenice i brojke, a preostaju im tek predviđanja i aproksimacije temeljene na pretpostavkama o nečemu što u globalno-ekonomskom smislu do sada nikada nije prakticirano.

Istovremeno, s druge strane, većina aktualnih zdravstvenih pokazatelja su kontinuirano mjerljivi u realnom vremenu, pa je moguće praviti brojkama osnažene medicinsko-statističke usporedbe između „onih vremena prije pandemije“ i zdravstvenih učinaka „koronavirusnog lockdowna“ u sadašnjem vremenu, bez potrebe za nagađanjem o tome što će se dogoditi ubuduće. Među najimpresivnijim statistikama je ona o broju umrlih od COVID-19 na 1 mlijun stanovnika neke države. Primjerice, Hrvatska ima statistiku od 18 umrlih na milijun stanovnika, Srbija 21 umrlog na milijun, Nizozemska 286 na milijun, Švedska 263, a Belgija čak 665 umrlih od COVID-19 na milijun stanovnika.

Čistim zrakom protiv umiranja od plućnih i srčanih bolesti

Upravo na aktualnim podacima mjerenim i prikupljanim u realnom vremenu temelje se dva istraživanja koja proučavaju odnos stopa smrtnosti u europskoj i američkoj populaciji u vremenskom razdoblju prije i za vrijeme koronavirusne pandemije i s njom povezanih epidemioloških mjera.

U istraživanju koje je ovih dana proveo europski ogranak neovisnog istraživačkog tima CREA (Centar za istraživanje energije i čistog zraka), u ožujku i travnju 2020. tijekom promatranih 30 dana zabilježen je nagli pad svih pokazatelja zagađenja zraka uzrokovanog cestovnim prometom i industrijskim emisijama u odnosu na prosječne vrijednosti prije koronavirusnog lockdowna: 40% smanjenja zagađenja dušikovim dioksidom (NO2) i 10% smanjenja onečišćenja mikročesticama (PM2.5), što je izravna posljedica činjenice da je tome prethodio pad proizvodnje energije iz ugljena za 37% i pad potrošnje nafte za 33%.

CREA-analiza promjene u proizvodnji energije iz ugljena i fosilnih goriva u odnosu na isto razdoblje prethodne godine u europskim državama (klik na sliku za uvećanje)
CREA-analiza promjene u proizvodnji energije iz ugljena i fosilnih goriva u odnosu na isto razdoblje prethodne godine u europskim državama (klik na sliku za uvećanje)

Zagađenje s NO2 i PM2.5 su dva oblika onečišćenja zraka koji oslabljuju srce i dišni sustav, a u prosjeku su godišnje odgovorna za oko 470.000 smrti u Europi. A sada je u ožujku/travnju 2020. u zabilježeno 6.000 manje slučajeva astme u djece, oko 2.000 manje posjeta hitnim službama (koje su normalno radile unatoč lockdownu), te preko 600 prijevremenih porođaja manje nego prethodnih godina.

CREA-istraživanje je procijenilo ovaj pad obolijevanja koristeći statističke modele koji kombiniraju podatke o kvaliteti zraka, vremenskim uvjetima, emisijama, broju stanovnika i prosjeku učestalosti bolesti, te je iznijelo podatak da je najvjerojatnija točna procjena od oko 11.000 izbjegnutih smrti u tih 30 promatranih dana u Europi (procjene se kreću od najmanje 7.000 od najviše 20.000 života spašenih smanjenjem zagađenja zraka).

Manjim zagađenjem zraka protiv veće smrtnosti od koronavirusa

Najveći broj izbjegnutih smrtnih slučajeva uzrokovanih onečišćenjem je procijenjen u Njemačkoj (2.083), a slijede ih Velika Britanija (1.752), Italija (1.490), Francuska (1.230) i Španjolska (1.083). Gledano po bolestima, skoro 40% smanjenja smrtnosti povezano je sa zatajenjem srca, 17% sa plućnim bolestima poput astme, bronhitisa i emfizema, a 13% sa moždanim udarima i karcinomima. Ostalo su bile infekcije i dijabetes.

Procjena smanjenja smrtnosti uslijed poboljšanja kvalitete zraka u nekim od europskih država tijekom 30 dana ožujka i travnja 2020. (klik na sliku za uvećanje)
Procjena smanjenja smrtnosti uslijed poboljšanja kvalitete zraka u nekim od europskih država tijekom 30 dana ožujka i travnja 2020. (klik na sliku za uvećanje)

Vodeća autorica analize, Lauri Myllyvirta, kaže da je pad onečišćenja zraka u značajnoj mjeri smanjio pritisak na zdravstvene usluge i pokazao koliko kakvoća zraka može doprinijeti poboljšanju općeg zdravstvenog stanja populacije.

U svijetu će broj izbjegnutih smrti zbog zagađenja biti i mnogo veći, jer se ovo istraživanje usredotočilo na jedan kontinent i na razdoblje od samo mjesec dana, a ne na geografsko područje i vremensko razdoblje koje bi obuhvatilo i početke globalne pandemije u Wuhanu prije šest mjeseci. Dvije najnaseljenije i najzagađenije države na svijetu, Kina i Indija, iskusile su i najimpresivnije padove onečišćenja zraka, pa je za očekivati da je tako uvjerljiv pad zagađenja zraka praćen i adekvatnim padom pobola i smrtnosti od bolesti uzrokovanih onečišćenjem.

Štoviše, ova CREA-studija nije u analize uključila smrtnost od sâmog koronavirusa, koja bi također mogla biti povezana sa zagađenjem zraka. Naime, znanstvenici smatraju da zagađenje zraka povećava smrtnost od COVID-19 jer direktno utječe na zdravstveno stanje srca i pluća, dva organa čije otkazivanje je uzrok preko 95% smrti u oboljelih od COVID-19. Dapače, neke studije sugeriraju da se aerogeno prenošenje virusa može pripisati upravo mikročesticama PM2.5, no istraživači iz CREA kažu da nisu imali dovoljno podataka kojima bi argumentirali uključivanje i tog parametra u svoj statistički model.

Smanjenjem broja vozila na cestama protiv smrtnosti u prometnim nesrećama

No, to nije sve. Nova studija Sveučilišta Davis u Kaliforniji (UCD), objavljena skoro istovremeno s gore navedenom europskom CREA-studijom o padu onečišćenja zraka, otkriva da su se – otkako je u SAD uveden lockdown – prometne nesreće smanjile za polovicu. Istraživači su pokazali kako je prije donošenje preporuke za ostanak kod kuće na autocestama diljem Kalifornije bilo otprilike 1.000 prometnih incidenata dnevno s oko 400 ozljeda ili smrtnih ishoda, prema podacima California Highway Incident Processing Systema, sustava za obradu nezgoda u autocesti u realnom vremenu (CHIPS).

Broj prometnih nesreća, kao i broj ozlijeđenih i poginulih u njima je - prema statistikama - smanjen za 50% tijekom "stay-at-home" razdoblja
Broj prometnih nesreća, kao i broj ozlijeđenih i poginulih u njima je - prema statistikama - smanjen za 50% tijekom "stay-at-home" razdoblja

No, od uvođenja stay-at-home, istraživači bilježe oko 500 prometnih nesreća i 200 ozljeda ili smrti u istom razdoblju. U izvješću se navodi da se na pojedinim autocestama količina prometa smanjila za 60 posto, čime objašnjavaju odgovarajuće smanjenje broja prometnih nesreća. Ako to prenesemo na „domaći teren“, Europa sa svojih 750.000.000 stanovnika i padom cestovnog prometa (i cestovnih smrti), koja također registrira pad prometa za preko 50%, daje rezultate od 4.5 smrti na 100.000 stanovnika u godini dana 2020. (umjesto 9 smrti na 100.000 stanovnika prije COVID-19 pandemije), što u konačnici iznosi više od 2.800 spašenih života u prometu samo tijekom 30 dana trajanja lockdowna u Europi.

Pribrojimo li na tih 2.800 „prometnih“ preživljavanja još i onu procjenu o 11.000 života spašenih manjim zagađenjem zraka, dobijemo broj od oko 13.800 života spašenih tijekom samo mjesec dana zahvaljujući epidemiološkim mjerama uvedenim zbog COVID-19 u Europi.

Bit će – s pozicije faktografije korištene u raspravama na društvenim mrežama – interesantno vidjeti hoće li broj onih koji će u Europi svakoga mjeseca umrijeti od siromaštva, gladi i samoubojstava uzrokovanih propašću europskih ekonomija uzrokovanom protuepidemijskim mjerama biti veći od tih 13.800 mjesečno. I zašto ih najvjerojatnije neće biti toliko.

 

 

Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.