Alzheimerova bolest (Alzheimer's Disease, AD) je neurološka bolest koja uništava stanice živčanog sustava (neurone), izazivajući postupno, ali nezaustavljivo i nepovratno propadanje moždanog tkiva. I pored milijardi dolara utrošenih na klinička istraživanja koja traju već desetljećima, za nju i dalje nema lijeka, te ostaje jedna od najraširenijih bolesti suvremenog svijeta.

Beta-amiloid i tau-protein: zla braća

Uzrok degeneracije neurona se nalazi u prekomjernom nakupljanju dvaju bjelančevina (beta-amiloida i tau-proteina) unutar stanica mozga. Akumuliranje tih bjelančevina za posljedicu ima stvaranje toksičnih plakova i zapletene proteinske mreže, koji ometaju normalne komunikacijske veze među neuronima, uzrokujući brojne teške simptome koje vezujemo uz Alzheimerovu bolest.

U novom cjepivu, nazvanom DNA-Aβ42, koristi se DNK modelirana prema proteinskoj strukturi tih dvaju bjelančevina. Nakon injiciranja, cjepivo pokreće imunološki odgovor organizma, odnosno potiče stvaranje antitijela koja se potom vezuju na beta-amiloidne plakove i tau-proteinsku mrežu i onemogućavaju njihovo nakupljanje i taloženje u moždanim stanicama.

Cjepivo je do sada testirano na laboratorijskim životinjama - miševima, zečevima i majmunima - pri čemu je pokazalo 40%-tnu uspješnost u preveniranju  taloženja i formiranja amiloidnih plakova, te do 50%-tno uspješno u blokiranju nakupljanja i umrežavanja tau-proteina.

Bakterije, usual suspects

Kao posebno značajan podatak istraživači ističu izostanak bilo kakvih neželjenih imunoloških nuspojava ovoga cjepiva. Prve testirane verzije cjepiva su naime nakon primjene injekcijom u mišić izazivale upalu i edem mozga u 6% ispitivanih laboratorijskih životinja, što je daleko prevelika brojka da bi se takav pripravak smatralo klinički uporabljivim. Međutim, novo cjepivo, još kada je primijenjeno u kožu umjesto u mišić, nije pokazivalo neželjene reakcije opažene kod prethodno ispitivanog cjepiva, već samo znatno bolju imunogeničnost (povećanu učinkovitost u stimuliranju stvaranja antitijela).

Zbog uvjerljivo dobrih rezultata testiranja na životinjama, ubrzo se očekuje odobrenje za početak kliničkog ispitivanja na ljudima. Ukoliko se pokaže učinkovitim i sigurnim za primjenu kod ljudi, njegova bi primjena mogla doslovce prepoloviti ukupan broj oboljelih od Alzheimerove demencije.

Još uvijek nije razjašnjeno zašto u nekih ljudi dolazi do akumulacije i taloženja toksičnih plakova i mreže, no čini se da u nastanku Alzheimerove bolesti određenu ulogu igraju mikroorganizmi. Usporedbom obdukcijskih nalaza mozgova neurološki zdravih osoba s onima koji su prije smrti bolovali od Alzheimera, istraživači su pronašli nekoliko izrazitih razlika u sojevima i broju bakterija između zdravih i onih u oboljelih od demencije.

Rani test za otkrivanje Alzheimera

Bez obzira na još nejasnu etiologiju, znamo da se patološko akumuliranje beta-amiloida i tau-proteina pojavljuje godinama prije nego što se mogu opaziti prvi simptomi. Kako taloženje i umrežavanje napreduje, moždane stanice počinju gubiti funkcionalnost i naposljetku odumiru. U većine oboljelih se simptomi demencije počinju opažati nakon 65. godine života, no u nekih su vidljivi i u ranim četrdesetima. Najčešće su prvi simptomi povezani s promjenama u pamćenju, ali nekada se mogu registrirati promjene raspoloženja i govora ili gubitak sposobnosti logičkog razmišljanja.

Osim nastojanja za pronalaženjem lijeka i razvijanja preventivnih mjera poput cjepiva, istraživači rade i na dizajniranju novih pretraga, testova za otkrivanje bolesti u ranim fazama, dok još nije došlo do formiranja plakova i mreže niti do pojave prvih neuroloških simptoma demencije, kako bi se na bolest moglo utjecati „u korijenu“, dok još nije razvila ireverzibilna oštećenja i otrgla se kontroli.

Jedna od takvih novih pretraga uspijeva detektirati Alzheimerovu bolest i do dvadeset godina prije pojave prvih simptoma. Koristeći mali uzorak pacijentove krvi, pretraga precizno otkriva početna povišenja razine beta-amiloida u cirkulaciji, što je jedan od prvih laboratorijski prepoznatljivih indikatora nastanka bolesti. Prilikom testiranja na 373 pacijenta, pretraga je uspjela precizno predvidjeti stvaranje amiloidnih plakova u preko 90% slučajeva.

Test + cjepivo = dobitna kombinacija

Ukoliko se kroz daljnja klinička testiranja na ljudima potvrdi učinkovitost rane detekcije i anti-alzheimerskog cjepiva, tada bi pravovremena dijagnostika potencijalnih bolesnika omogućila primjenu cjepiva godinama prije nego što se patogeni proteini akumuliraju do toksičnih razina u mozgu, što bi u takvih osoba rezultiralo zaustavljanjem progresije Alzheimerove bolesti prije pojave simptoma demencije.

U vremenima kada se pod pritiskom antivakserskih inicijativa (znanstveno neargumentirano, ali uporno) za nastanak nekih neuroloških bolesti i neurorazvojnih poteškoća optužuje cijepljenje, optimizam donosi činjenica da postoji sve više znanstveno dokazanih pokazatelja kako bi upravo cijepljenje moglo donijeti učinkovito rješenje za njihovo liječenje ili ublažavanje posljedica.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}