Ekipa znanstvenika iz britanskog Kraljevskog astronomskog društva objavila je svoje otkriće koje bi moglo imati vrlo velike implikacije na daljnju potragu za izvanzemaljskim životom. Oni su, naime, u inače vrlo negostoljubivoj atmosferi Venere pronašli tragove molekula fosfana, bezbojnog, zapaljivog i toksičnog plina, zasićenog hidrida trovalentnoga fosfora (kemijske formule PH₃).

Na drugom planetu Sunčevog sustava atmosfera je prilično gruba. Iako je Venera "Zemljin blizanac", slične topografije i veličine, njezina blizina Suncu učinila je svoje, pa temperatura na površini doseže 465°C. Atmosfera je hladnija, temperature oko 30°C, no sačinjena je od oblaka sumporne kiseline. Kao takva, Venera do sada nije bila u središtu potrage za izvanzemaljskim životom, no to se promijenilo otkako su teleskopi na Havajima i u Čileu otkrili prisutnost velikih količina spomenutoga fosfana u njoj.

Iznenađujuće otkriće

Nastanak ove molekule u visokim oblacima moguće bi bilo objasniti utjecajem Sunčeve svjetlosti, vulkana ili munja, no količina fosfana prevelika je da bi nastala na ovaj način. Astronomi su svoje teleskope bili okrenuli prema Veneri iz čiste znatiželje, želeći vidjeti mogu li oni otkriti postojanje oblaka punih živih organizama – naravno, u očekivanju da će rezultati biti sasvim suprotni.

Upravo neslaganje empirijskih rezultata s predviđanjima je ono što gura znanost naprijed, a najveća otkrića nekada su sasvim slučajna, pa su tako ovi nalazi potvrđeni putem apsorpcijskih linija u svjetlosnom spektru i s drugih teleskopa.

Venerina atmosfera je, dakle, relativno bogatija fosfanom nego je to očekivano. Spomenuti mogući izvori mogli bi biti zaslužni tek za deset tisućiti dio količine fosfana koji je izmjeren teleskopima. Zabilježena koncentracija PH3 u Venerinim oblacima je 20 dijelova na milijardu, što se ne može objasniti uočenim prirodnim procesima.

Jedini preostali mogući izvor fosfana na Veneri, ma kako to nevjerojatno zvučalo, su – mikroorganizimi, i to oni koji su u stanju preživjeti iznimno teške uvjete. Fosfan je ovdje dobio ulogu "biopotpisa" koji bi mogao značiti da na Veneri postoji određeni oblik života. Do dokazivanja ove hipoteze znanstvenicima preostaje još mnogo posla, a ovaj znanstveni rad isključuje mnoge moguće izvore fosfana te upućuje na slanje sonde prema Veneri koja bi otkrila tajne njezine "živahne" atmosfere. Ipak nam je ona "u susjedstvu", poručuju britanski znanstvenici, pa "možemo tamo svratiti i provjeriti".