Cigle kao spremište energije

Američki kemičari osmislili su tehniku kojom obične pečene crvene opeke mogu pretvoriti u baterije, u njih pohranjivati električnu energiju, te je koristiti prema potrebi

Sandro Vrbanus petak, 14. kolovoza 2020. u 06:00

Obične crvene pečene opeke jedan su od najstarijih poznatih građevinskih materijala koje ljudi koriste već duže od 500 godina. Načinjene su od gline, koja u sastavu ima silicijev dioksid, glinicu te hematit koji joj daje prepoznatljivu crvenu boju. Kako se upravo hematit (α-Fe2O3) koristi u današnjim rješenjima za pohranu energije, te u katalizatorima, magnetima i mnogim slitinama, to je inspiriralo znanstvenike s američkog Sveučiliša Washington u St. Louisu (savezna država Missouri) da pokušaju od cigala načiniti – baterije.

Tako su nastale "pametne cigle", o čemu je objavljen i rad u časopisu Nature Communications. Ovo je ujedno i prvi pokušaj pretvaranja cigala, osim što služe kao građevinski materijal i za pohranu topline, u sredstvo za pohranu energije. Tajna je u posebnom premazu načinjenom od vodljivog polimera i posebnih nanovlakana koja prodiru u prirodne pore na ciglama. Tamo nanovlakna ostaju "zarobljena" te služe kao "ionska spužva" koja može provoditi i pohranjivati energiju.

Kuća od baterija?

Na taj su način ovi znanstvenici od skromne, obične opeke dobili superkondenzator koji se može vrlo brzo puniti i prazniti. Ostvareno je to iskorištavanjem svojstava željeznog oksida koji u ciglama postoji već tisućama godina. Kada bi se kuće gradile od ovakve cigle, kažu, imale bi potencijal pohranjivati velike količine energije.

Za sada je energetska gustoća ovakvih baterija prilično malena, tek oko 1% one u litij-ionskih baterija. U svojem dokazu koncepta (vidljivom na slici) znanstvenici su uspjeli ciglom napajati jednu LE-diodu uz trajanju od 10 minuta. Izrazili su nadu da će daljnja istraživanja i dodavanje novih metalnih oksida omogućiti veći kapacitet i energetsku gustoću, uz zadržavanje niske cijene izrade ovakvih ciglenih baterija.