Svinje “na daljinsko upravljanje” iz Muskove radionice
Elon Musk prikazao je novu fazu u razvoju Neuralinka u impresivnoj prezentaciji u kojoj su prikazani jednostavni implantati koji izravno povezuju računala i mozak, u ovo slučaju svinja
U proteklih godinu dana ne samo da je dionicu Tesle podigao na rekordne razine, lansirao nebrojene satelite i rakete i izbušio poneki kilometar tunela, Elon Musk je paralelno radio i na Neuralinku, sučelju koje ima cilj izravno povezati mozak i računala.
U subotu rano ujutro po našem vremenu Musk je održao prezentaciju napretka ove kompanije, koja je u samo godinu dana uspjela unaprijediti svoj "Link" između mozga i elektronike – sažimajući ga u maleni "Fitbit za mozak". Ponovio je i kako je cilj Neuralinka prije svega pomoći osobama koje su zbog bolesti ili traume izgubile su funkciju motorike i/ili osjeta.
Minijaturizacija Neuralinka
Novi uređaj je disk promjera tek 23 milimetra i debljine 8 milimetara, a ima 1.024 kanala koji povezuju neurone s elektrodama te ga je moguće gotovo neprimjetno ugraditi u lubanju. Osim samog uređaja Musk je prikazao i robotskog kirurga, uređaj namijenjen ugradnji moždanih implantata koji taj posao može odraditi u manje od jednog sata, i to bez opće anestezije.
Elektrode se već u ovoj fazi razvoja mogu u mozak umetnuti bez ikakve neurološke štete, krvarenja i boli, uz jedva vidljive ožiljke na koži. Za slučaj da ste se pitali, u malenom disku je i ugrađena baterija koja traje jedan dan i zamišljena je da se puni preko noći. Ima i mogućnost bežičnog povezivanja na udaljenosti 5 – 10 metara, efektivno omogućavajući (nekada u budućnosti) daljinsko upravljanje funkcijama neurona.
Tri pokusna praščića
U najimpresivnijem dijelu prezentacije na pozornici su prikazana "tri prašćića". U tri pokusne svinje prikazana su tri različita slučaja: životinje bez implantata, nakon vađenja implantata i jedna s trenutačno prisutnim Linkom povezanim s neuronima. U potonjoj je funkcionalni sustav prikazan uživo kako prima signale s neurona i snima podražaje koje životinja percipira u svojoj okolini.
Osim takvog čitanja moždane aktivnosti u stvarnom vremenu, Neuralink je osmišljen i kako bi mogao slati podatke, odnosno zadavati naredbe mozgu, bez ikakvog negativnog zdravstvenog učinka. Učinak ove metode potvrđen je i elektronskim mikroskopima, koji pokazuju i da neuroni zaista reagiraju na impulse iz elektroda.
Američka agencija za lijekove (FDA) dala je odobrenje Neuralinku da uskoro započne s kliničkim studijama sučelja između mozga i računala (brain-computer interface, BCI) na ljudima. U sljedećim koracima inženjeri će morati "razumjeti" signale koje neuroni emitiraju i prevesti ih u upotrebljive znakove ili naredbe računalima, a tek nakon toga moći će generirati signale koji bi na ispravan način stimulirali neurone i ostvarili dvosmjernu komunikaciju s njima.
