Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) osnovan je 1988. godine u sklopu Ujedinjenih naroda, a danas se smatra vodećim međunarodno prihvaćenim autoritetom za proučavanje klimatskih promjena. Danas su iz IPCC-a objavili svoje šesto izvješće o stanju klime na Zemlji, koje donosi dramatična upozorenja i zaključke koji kažu da je situacija gotovo nepopravljiva.

Ekstremni vremenski događaji, poput suša, poplava, toplinskih valova ili katastrofalnih požara danas su, nažalost, svakodnevica, no tako će biti i u doglednoj budućnosti – ako ne i gore. IPPC-jev izvještaj, koji je preko 200 znanstvenika izradilo na temelju 14 tisuća studija, kaže kako se naš planet u protekla 2 desetljeća zagrijao na 1°C višu prosječnu temperaturu od one u razdoblju od 1850. – 1990. godine. Istodobno se, od 1901. do 2018. godine, razina svjetskih mora podigla za 20 centimetara, ali je godišnja stopa podizanja te razine utrostručena.

2019. godine razina ugljika u atmosferi je viša nego što je to bila u posljednjih 2 milijuna godina, dok vrlo štetni staklenički plinovi (metan i dušikov oksid) nisu u posljednjih 800.000 godina bili na današnjim razinama. K tome, razine leda na Arktiku su najniže u povijesti mjerenja, u protekla 4 desetljeća značajno je povećan broj ciklona i drugih ekstremnih vremenskih neprilika, što dovodi do sve više poplava, a i glavna morska struja u Atlantiku na nezabilježeno je slaboj razini.

Nepopravljiva šteta

Znanstvenici u ovom izvješću navode kako klimatske promjene ubrzavaju te kako su nedvojbeno pod utjecajem ljudskih aktivnosti. Budući da se Zemlja već sada zagrijala na oko 1,1°C više nego je to bila u predindustrijsko doba, a globalno prihvaćena "točka bez povratka" je na 1,5°C, stručnjaci upozoravaju da je šteta možda nepopravljiva. Ovaj ćemo prag možda preći već u naredna dva desetljeća, a ekstremni vremenski događaji postat će još ekstremniji, češći, nepredvidljiviji i događat će se tamo gdje se nikada nisu događali.

Zbog svega toga Zemlja se neće vratiti u prvobitno stanje još tisućama godina, čak i ako usporimo aktivnosti koje su dovele do ove situacije. Korištenjem fosilnih goriva ljudi su već sada toliko zagadili atmosferu stakleničkim plinovima, da bi, čak i kada bi odmah smanjili emisije na nulu, zagrijavanje planeta bilo nastavljeno još desetljećima. Taj proces dodatno je pojačan otapanjem permafrosta na Arktiku, što oslobađa dodatne količine ugljika u atmosferu – a to će se nastaviti i u narednim stoljećima.

Kad je riječ o otapanju glečera, ono će se nastaviti na način da će u narednih 2.000 godina razina svjetskih oceana porasti za gotovo 22 metra, i takva će ostati još tisućama godina.

Dramatična predviđanja

Ovo je izvješće za mnoge stručnjake najdramatičnije do sada, šalje najsnažnije poruke i daje najčišću sliku prošlosti, sadašnjosti i budućnosti klimatskih promjena. U najoptimističnijem scenariju, s neto nultim emisijama i aktivnim uklanjanjem ugljika iz atmosfere, do 2100. godine globalna temperatura mogla bi ostati ispod zacrtanih 1,5°C zagrijavanja u odnosu na predindustrijske razine. U najcrnjem scenariju, podigla bi se za čak 4,4°C, što bi bilo potpuno katastrofalno za planet i pogotovo za ljude, gradove i život kakvog poznajemo.

Realistično, uzevši u obzir aktualna događanja i politike diljem svijeta, do kraja stoljeća Zemlja će se zagrijati na razinu između 2,7°C i 3,6°C u odnosu na predindustrijske razine.