Što je bilo krivo i zašto propada Zuckerbergov Reality Labs?

Meta je u jednom danu otpustila 700 ljudi, izgubila sudski spor zbog Instagrama i najavila menadžerima dioničke opcije vrijedne milijardu dolara. U metaverzumu bi sve ovo izgledalo kao fikcija. Nažalost, nije!

Ivan Podnar četvrtak, 26. ožujka 2026. u 08:30
📷 Freepik AI
Freepik AI

Mark Zuckerberg je 28. listopada 2021. najavio da će metaverzum biti nasljednik mobilnog interneta, da će milijarda ljudi u njemu živjeti, raditi i kupovati i da će za to biti dovoljno pet do deset godina. Toga dana je preimenovao i tvrtku u Meta.

Brojke ne lažu

Pet godina kasnije, 25. ožujka 2026., Meta otpušta 700 zaposlenika. To je drugi krug otpuštanja ove godine, nakon što je u siječnju u Reality Labsu izgubilo posao više od tisuću ljudi, od tadašnjeg ukupnog broja od petnaest tisuća. Nisu izgubljeni samo ljudi. Zuckerbergov projekt Reality Labs od 2020. do kraja 2025. akumulirao je 83,6 milijardi dolara gubitaka, pri čemu je svaka godina bila gora od prethodne: 6,6 milijardi, 10,2 milijardi, 13,7 milijardi, 16,1 milijardi, 17,7 milijardi, 19,2 milijardi. Sve te brojke treba nabrojiti da se naglasi kako je već zarana bilo očito kako sve to vodi u propast.

VR ide dalje, ali ne onaj zamišljen

Ono što zapravo nikad do danas nije propalo je tehnologija. VR postoji od kasnih osamdesetih i postojat će i dulje od Reality Labsa. Oculus, kojeg je Meta kupila 2014. za dvije milijarde dolara, bio je pionir u kategoriji koja je imala budućnost, ali očito ne onu koju je zamislio Zuckerberg. A on je zamišljao nešto sasvim drugo: centraliziran, korporativno kontroliran Internet iznova rođen kao zatvorena platforma u vlasništvu jedne jedine kompanije. Nije slučajno da je u tom trenutku proglašenja nove dimenzije digitalnog svijeta i rebrendiranja trebalo i malo odvući pažnju: imidž kompanije se još oporavljao od skandala s Cambridge Analyticom, a bili su i pod kongresnom istragom.

Horizon Worlds: Gasi li se ili ne?

Horizon Worlds, platforma koja je trebala biti društveno središte novog interneta, dočekana je s podsmjehom, a kako i ne bi kad su avatari bili bez nogu. Zuckerberg je pokušavao groteskno ispeglati prve dojmove, na primjer, mačevao je s hologramom olimpijske prvakinje Lee Kiefer i opisivao kako će teleportacija između virtualnih svjetova biti "kao klik na link". Unatoč svim naporima silnog broja developera i novca koji je stajao iza toga, virtualni prostor nije bio ni intuitivan, ni ugodan, ni posebno tehnički impresivan. 

Dana 19. veljače 2026., Metin je tehnički direktor Andrew Bosworth u blogu "Our Renewed Focus in 2026" najavio strateško odvajanje Quest VR platforme od Horizon Worldsa, najavivši preusmjeravanje fokusa na mobilne uređaje, no bez konkretnih datuma gašenja. Prava bomba eksplodirala je 18. ožujka 2026., kada je Meta na svojim korisničkim forumima objavila precizan plan: Horizon Worlds i Events nestaju iz Quest trgovine već 31. ožujka, a 15. lipnja 2026. VR pristup platformi bit će potpuno ugašen. Reakcija zajednice bila je burna, pa je samo dan kasnije, 19. ožujka, Bosworth putem Instagram objavio potpuni obrat: "Odlučili smo da ćemo zadržati Horizon Worlds u VR-u." No euforija je kratko trajala — već sutradan, 20. ožujka, Meta je izdala pojašnjenje koje je sve vratilo na početak: postojeći VR svjetovi ostaju dostupni, ali razvoj novih VR igara i značajki se zaustavlja dok se sav inženjerski kapacitet preusmjerava na mobilnu verziju. Drugim riječima, Horizon Worlds na VR-u postao je projekt bez budućnosti — tehnički živ, ali bez stvarnog smjera.

Gazda gazduje

Financijska logika ovog projekta nikad nije bila jasna, iako su se gubici opisivali kao "investicija u budućnost". U Q4 2024. Reality Labs je svaki dolar prihoda koštao gotovo pet dolara troškova. Pa kako se onda moglo i dalje bacati pare u nešto što su mnogi doveli u sumnju?

Zuckerberg je to mogao raditi jer je Facebook, Instagram i WhatsApp tada generirao prihode koje nije imao gdje trošiti osim na eksperiment koji je on osobno zagovarao i koji ga je osobno zanimao. A mogao je jednostavno: Meta je kompanija u kojoj jedan čovjek, strukturom glasova koja mu daje gotovo apsolutnu kontrolu, može potrošiti devedeset milijardi dolara na projekt koji nikad nije imao tržišne temelje, a da ga nitko nema ovlasti zaustaviti. Investitori su prigovarali, ali Zuckerberg je gurao dalje. Analitičari su pisali, novinari pitali, zaposlenici se čudili na internim forumima, ali vizija je bila svetija od podataka.

Prateći hardver, Meta Quest Pro, izašao je 2022. po cijeni od 1.500 dolara i nije se prodavao kako se očekivalo. Ono što su podaci govorili, a što se ignoriralo: VR tržište ostalo je nišno. Meta je krajem 2024. kontrolirala 84% tržišta VR headsetova, 84% nečega što nije postalo masovnom potrošačkom kategorijom. Uzalud je Zuckerberg maštao da će igrači s Robloxa i Fortnitea htjeti skupi komad hardvera koji se mora nositi na glavi i koji uzrokuje mučninu kod dijela korisnika nakon dvadeset minuta korištenja.

Na Meta Connectu 2023. Zuckerberg nije izgovorio riječ "metaverse" u uvodnom govoru prvih pola sata. Kao da je već tada i njemu postalo pomalo jasno da treba napraviti neki PR zaokret pa je bez objašnjenja, bez jedne jedine rečenice u kojoj bi se reklo što je bilo krivo i zašto, lansirao novi hype: AI, Llama modeli, Meta AI asistenti u WhatsAppu, superinteligencija kao osobni asistent, nova vizija, novo napuhavanje.

Dan koji će se pamtiti

Dva događaja na dan otpuštanja, 25. ožujka 2026., zasjenila su samo otpuštanje. Dok je tih 700 ljudi saznalo za otkaz, porota u Los Angelesu proglasila je Metu odgovornom za štetu nanesenu mladoj korisnici zbog algoritamskog dizajna Instagrama. Suoptužen je i YouTube. Značajnije je to i od 700 sudbina jer je to presuda koja bi mogla otvoriti val tužbi protiv društvenih mreža.

Drugo, Meta je objavila novi dionički paket za šestero top menadžera: Andrewa Boswortha, Chrisa Coxa, Susan Li, Javiera Olivana, Dinu Powell McCormick i C. J. Mahoneya. Prema analizi Equilara, američke istraživačke tvrtke specijalizirane za analizu kompenzacija i dioničkih paketa, ako Meta dostigne najambiciozniji cilj i postane kompanija vrijedna devet bilijuna dolara do 2031.,  od današnjih 1,5 bilijuna, Bosworth, Cox i Olivan mogli bi svaki dobiti opcije vrijedne do 921 milijuna dolara. Li nešto manje: 161 milijun. To je prvi put od izlaska na burzu 2012. da je Meta dala izvršnim direktorima dioničke opcije.

Otpuštanja nisu kraj Reality Labsa. Ray-Ban naočale s AI asistentom jedini su proizvod koji je ikad pronašao kupce. Zuckerberg je i najavio da očekuje 2026. kao vrhunac gubitaka u Labsu, s postupnim smanjenjem od 2027.