Uzalud im osvajanje Mjeseca: Trump reže NASA-in budžet za 23%

Jedan od najvećih uspjeha ove generacije NASA-inih inženjera, slanje ljudske posade prema Mjesecu nakon više od pola stoljeća, još je u tijeku, a iz Bijele kuće im stiže dramatično smanjenje sredstava

Sandro Vrbanus subota, 4. travnja 2026. u 20:30

Cijeli svijet prati putovanje četvero NASA-inih astronauta prema Mjesecu, gdje će se ljudske posade vratiti prvi put nakon davnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Misija Artemis II obara brojne rekorde, testira sustave koji će jednog dana omogućiti i ponovno slijetanje ljudi na lunarnu površinu i uspostavljanje trajne baze tamo – no, s druge strane, iz Bijele kuće dolazi iznenađujući prijedlog. Trumpova je administracija za sljedeću fiskalnu godinu odlučila NASA-i, u tijeku njihove najveće misije unatrag nekoliko desetljeća, smanjiti budžet za čak 23%.

Mjesec u fokusu

Prijedlogom saveznog budžeta za 2027. godinu za NASA-u se predviđa 18,8 milijardi dolara, što predstavlja ogromno smanjenje u odnosu na proračun koji je Kongres prethodno odobrio za 2026. godinu. Unatoč ukupnom smanjenju sredstava, plan naglašava (navodno) snažnu potporu ljudskom istraživanju svemira.

Ključni cilj ostaje povratak Amerikanaca na Mjesec prije nego što to učini Kina te priprema za buduće misije na Mars. U tom kontekstu, predviđeno je dodatnih 731 milijun dolara za slijetanje astronauta na Mjesec do 2028. godine, kao i nova ulaganja od 175 milijuna dolara za robotske misije usmjerene na uspostavu baze na lunarnoj površini.

Znanost u "banani"

Kako bi se osigurala sredstva za ove ambiciozne ciljeve, administracija predlaže radikalne rezove u ostalim sektorima kojima se NASA bavi. Najteže bi pogođen bio odjel za znanstvene misije (Science Mission Directorate), čiji bi proračun mogao biti smanjen za čak 47%. Plan podrazumijeva otkazivanje više od 40 znanstvenih misija, što kritičari unutar znanstvene zajednice opisuju kao ozbiljnu prijetnju američkom vodstvu u svemirskoj znanosti. Jasno je, dakle, da povratka uzoraka tla s Marsa neće biti, a zbog nedostatka sredstava bit će sigurno otkazano još pregršt korisnih znanstvenih projekata. Tko zna, primjerice, što će to značiti za misiju Voyager i slične, kao i za možda tisuće zaposlenika koji bi mogli ostati bez radnih mjesta.

Istraživanje svemira prije svega je znanstveni pothvat, dok se slanje misija na Mjesec više može smatrati prestižnom krunom tih projekata i "pokazivanjem moći". No, kad su te dvije stvari suprotstavljene, jasno je kojoj će Trump dati prioritet – onoj koja potpiruje njegovu taštinu.

Osim znanstvenih projekata, prijedlog predviđa i gašenje programa Gateway – planirane svemirske postaje u mjesečevoj orbiti. Umjesto toga, predviđeno je da se već proizvedene komponente i dio sredstava od 2,6 milijardi dolara preusmjere izravno na razvoj lunarne baze, što je nedavno bio potvrdio i prvi čovjek NASA-e Jared Isaacman. Također, planira se prekid financiranja razvoja "zelenih" zrakoplovnih tehnologija i klimatskih istraživanja, uz istodobno smanjenje sredstava za Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) radi bržeg prelaska na komercijalna rješenja.

Isaacman je formalno podržao ovakvu odluku administracije, ističući da su predložena sredstva dovoljna za ispunjenje prioritetnih misija uz povećanje učinkovitosti i smanjenje "nepotrebnih i preskupih aktivnosti". Proračun će morati proći i pregovore te revizije u Kongresu, no jasno je da znanost i istraživanja polako postaju pitanje nižeg prioriteta.