Europsko udruženje društava autora i skladatelja (GESAC), uz podršku domaćeg HDS ZAMP-a kao člana, izrazilo je snažnu potporu sve većem političkom interesu unutar Europske unije za uvođenje novih zakona koji bi regulirali područje generativne umjetne inteligencije. Prema njihovom stajalištu, trenutačni pravni okvir nije dostatan za rješavanje kompleksnih problema povezanih s treniranjem i komercijalnim radom AI sustava koji se uvelike oslanjaju na autorski zaštićena djela.

Trenutačni okviri su neadekvatni

Potreba za sustavnim odgovorom potvrđena je i kroz recentne dokumente europskih institucija. Izvješće danskog predsjedništva ukazalo je na to da većina država članica zagovara dodatne regulatorne mjere, dok je rezolucija Europskog parlamenta iz ožujka 2026. godine jasno zaključila kako postojeći licencni modeli ne mogu adekvatno odgovoriti na izazove koje donosi nagli razvoj GenAI tehnologija.

Glavni prigovor GESAC-a odnosi se na činjenicu da globalni AI sustavi i dalje neovlašteno koriste zaštićena djela u golemim razmjerima. Vodeće tehnološke kompanije uglavnom odbijaju suradnju s kolektivnim organizacijama te ne osiguravaju odgovarajuće naknade autorima čiji su radovi poslužili kao temelj za razvoj njihovih modela. Takva praksa izravno ugrožava ekonomsku stabilnost kreativnih sektora.

Dodatan problem predstavljaju licencni aranžmani koji se često temelje na privatnim nagodbama povezanim s američkim sudskim sporovima. Ti modeli, prema upozorenjima stručnjaka, nisu transparentni i oslanjaju se na institut fair use koji je neusklađen s europskim pravnim standardima. Stoga oni ne pružaju potrebnu pravnu sigurnost europskim autorima niti su primjenjivi na jedinstvenom tržištu Unije.

Rizici za kreativce

Iako Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu (CDSM) pokriva određene aspekte rudarenja podataka, ona ne obuhvaća cjelokupan spektar radnji uključenih u razvoj generativne inteligencije. Istodobno, instrumenti predviđeni Europskom uredbom o umjetnoj inteligenciji (AI Act) nisu uspjeli osigurati mehanizme koji bi jamčili odgovornost i transparentnost tehnoloških korporacija.

Sve veća prisutnost AI-generiranog sadržaja u medijima i na digitalnim platformama već počinje zamjenjivati originalna ljudska djela, što izravno smanjuje tržišnu vrijednost autorskog rada. Bez novog regulatornog okvira, europske kulturne i medijske industrije suočavaju se s rizikom dugoročnog gubitka prihoda i prelijevanja ekonomske vrijednosti prema globalnim tehnološkim igračima izvan Europe – smatraju u GESAC-u.

Izazovi i pred domaćim autorima

Za hrvatske autore, medijske kuće, glazbeni sektor, nakladnike i organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, razvoj budućeg europskog zakonodavstva mogao bi imati značajne posljedice. Kao dio jedinstvenog europskog tržišta, Hrvatska bi izravno osjetila učinke eventualne neadekvatne regulacije, osobito kroz moguću eroziju prihoda domaćih kreativnih sektora u korist globalnih AI platformi koje koriste europski sadržaj bez proporcionalne naknade.

"Sve je snažniji politički i stručni konsenzus da postojeći europski pravni instrumenti nisu dostatni za kompleksnost izazova koje generativna umjetna inteligencija postavlja pred autorsko pravo. Nova zakonodavna inicijativa ključno je regulatorno pitanje europske digitalne i kulturne politike u nadolazećim godinama – pa tako i hrvatske. Nadamo se da svi naši politički zastupnici u hrvatskim i europskim institucijama razumiju važnost toga," komentira Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a.

Potreban novi okvir

HDS ZAMP i sve ostale udruge za zaštitu prava europskih autora glazbe okupljene u GESAC-u, stoga zagovaraju donošenje posebnog europskog zakonodavnog akta koji bi jasno definirao obvezu licenciranja za korištenje zaštićenih djela u svim fazama razvoja i funkcioniranja generativne umjetne inteligencije, uključujući treniranje modela, sustav stvaranja sadržaja potpomognut dohvaćanjem vanjskih informacija (tzv. retrieval-augmented generation, RAG) i komercijalnu distribuciju sadržaja nastalog korištenjem AI-ja.

Smatraju da je nužno uvesti snažnije mehanizme transparentnosti, oborivu pretpostavku uporabe za slučajeve u kojima pružatelji AI usluga ne osiguravaju dostatne informacije te jasne obveze suradnje s autorima, kolektivnim organizacijama i nositeljima prava. Poseban naglasak stavlja se i na potrebu rješavanja tržišnih učinaka zamjene i razvodnjavanja vrijednosti djela ljudskih autora, odnosno situacija u kojima AI-generirani sadržaj izravno konkurira originalnim djelima, iako je nastao korištenjem postojećeg zaštićenog repertoara.

Prema procjenama europskih sektorskih glazbenih, ali i drugih organizacija kreativaca, bez novog regulatornog okvira postoji ozbiljan rizik nastavka pravne nesigurnosti, slabljenja autorskih prava i daljnjeg prebacivanja ekonomske vrijednosti iz europskih kulturnih i medijskih sektora prema globalnim, uglavnom američkim i azijskim tehnološkim kompanijama.