"Nebeska palača" (Tiāngōng) je ove nedjelje dobila novu posadu. "Božanski brod-23" (Shénzhōu-23) poletio je jučer iz Jiuquana, u sjeverozapadnoj Kini, spojio se sa stanicom nekoliko sati nakon polijetanja, i sve je prošlo bez iznenađenja. Vijest je prošla nezapaženo.

Zapovjednik Zhu Yangzhu, pilot Zhang Zhiyuan i Lai Ka-ying, prva astronautkinja iz Hong Konga ikad u orbiti, preuzimaju dužnosti od posade koja je na stanici ostala mjesec dana dulje nego što je planirano, zbog lanjske tehničke krizne situacije s oštećenom letjelicom. Jedan od troje novih članova posade ostat će u orbiti godinu dana, što će biti prvi takav poduhvat u kineskom svemirskom programu, a podaci o dugotrajnom utjecaju mikrogravitacije na ljudski organizam do sada su bili isključivi američki i ruski privilegij, skupljani desetljećima na Miru i ISS-u.

Sve to, dakako, nećete pronaći na naslovnicama tehnoloških portala koji su se prošle nedjelje raspisali o nekoj drugoj raketi.

Nije tajna niti urota

Razlog nije tajna i nije nikakva urota. Kineski svemirski program komunicira kroz CMSA, agenciju koja funkcionira unutar vojnog i državnog okvira, izdaje službena priopćenja u precizno odmjerenim dozama i nema nikakav interes za real-time streamove, korištenje društvenih mreža za praćenje uzlijetanja ni marketinške kampanje s odbrojavanjima i otkazivanjima.

SpaceX, s kojim se Kina najčešće uspoređuje u javnom prostoru, napravio je od lansiranja medijski žanr, gotovo reality format s ponavljajućom dramom i predvidljivim vrhuncem. Kada SpaceX lansira i eventualno poleti, web je pun. Kada poleti nešto iz programa "Dugi marš" (Cháng Zhēng), Reuters objavi vijest, AP prenese, i tu stane.

Nitko ne prati niti analizira

Tome pridonosi i Wolfov amandman, američki zakonodavni akt koji od 2011. zabranjuje bilateralnu suradnju NASA-e i kineskih državnih svemirskih entiteta, što znači da američki istraživači nemaju razlog pratiti kineske operacije, nema zajedničkih konferencija ni razmjene podataka, pa posljedično nema ni analitičara koji bi zapadnoj publici prevodili što se na "Nebeskoj palači" zapravo događa i zašto je to važno.

A važno jest. Božanski brod-23 nije samo još jedna rotacija posade, kakva se odvija i na ISS-u otprilike svaka tri do šest mjeseci. Misija je osmišljena kao priprema za kinesko slijetanje na Mjesec, planirano oko 2030., i svaki element, od jednogodišnjeg boravka i mjerenja fizioloških parametara do eksperimenata s matičnim stanicama i embrijima životinja u orbiti, dio je sustavnog skupljanja podataka koji nedostaju. NASA i Roskosmos ih imaju, Kina ih do sada nije imala i sada ih skuplja metodično, misiju po misiju, bez buke.

Kriza koja je ojačala program

Zanimljivo je i to što lanjska kriza, kada je stanica dobila oštećenje od vjerojatnog udara krhotina pa je trebalo hitno lansirati nenaseljeni Shénzhōu-22 kao spasilačku kapsulu, nije zamrla kineski program nego ga je, barem operativno, ubrzala. Posada Shénzhōu-21 provela je u orbiti više vremena nego što je bila planirana rutina, Shénzhōu-22 je lansiran bez posade u rekordnom roku, a Shénzhōu-23 sada nastavlja po rasporedu koji je ispred originalnog plana, jer je i Shénzhōu-22 polazio ranije nego što je prvotno bilo zamišljeno. Sustav koji se suočio s izvanrednom situacijom i iz nje izašao s ubrzanim rasporedom nije sustav koji pokazuje slabost.

Zapadni mediji to prate rubno, s kratkim vijestima i bez analitičke dubine, dijelom zbog komunikacijske zatvorenosti kineske strane, dijelom zbog institucionalne odvojenosti. Kada SpaceX lansira, to je medijski show. Kada Kina lansira, to je rutina, a rutina nije priča.