Elon Musk: Inventura petnaest godina obećanja
The New York Times istražio je koliko je Elon Musk u petnaest godina ispunio od obećanog, a uoči izlaska SpaceX-a na burzu taj podatak postaje jedan od čimbenika u cijeni dionice.
The New York Times je pregledao više od 600 javnih obećanja koja je Elon Musk, izvršni direktor SpaceX-a i Tesle, dao o svojim tvrtkama u posljednjih petnaest godina. Prema toj analizi, ispunjeno ih je oko 19 posto. Otprilike 35 posto ciljeva kasnilo je ili nije isporučeno, za 33 posto nije bilo javnih ažuriranja ili ih je bilo nemoguće provjeriti, a preostalih 13 posto ima rokove koji tek dolaze.
Više govora, manje isporuke
Stupanj uspješnosti po godinama opadao je usporedno s rastom broja obećanja. Od trinaest ciljeva postavljenih 2015. godine, ispunjeno je gotovo tri četvrtine. Od dvadeset sedam obećanja iz 2020. manje od polovice ostvareno je na vrijeme. Više govora, manje isporuke, pa se to čita kao znak da su projekti s vremenom postali tehnički teži i kapitalno zahtjevniji, pa su i rokovi realno teže dostižni.
Postavljanje podatkovnih centara za u orbitu?
NYT je istražio i publicirao detaljno statistički da nema sumnje u rezultate, ali se postavlja pitanje zašto je ta analiza baš sada prezentirana javnosti. Objašnjavaju da pitanje pouzdanosti tih najava upravo sada ima posebno značenje. SpaceX se priprema za inicijalnu javnu ponudu, a struktura tvrtke koncentrira odluku u jednoj osobi. Prema analizi, Musk drži približno polovicu vlasništva i kontrolira više od 85 posto glasačkih prava, pa procjena tvrtke u znatnoj mjeri počiva na vjerodostojnosti njegovih projekcija. Među njima je i postavljanje podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju u orbitu.
Na SpaceX se odnosilo oko 150 Muskovih ciljeva. Unutar godine dana ostvareno je 32 posto, 19 posto kasnilo je ili je ostalo neispunjeno, a polovica se nije mogla provjeriti zbog nejasnoća ili dalekih rokova.
Pravni slučaj iz 2018.
Granica između ambicije i obmane jednom je već izazvala pažnju regulatora. Musk je 2018. godine objavio da ima „osigurano financiranje" za povlačenje Tesle s burze. Američka komisija za vrijednosne papire (SEC) ocijenila je izjavu zavaravajućom, a slučaj je okončan nagodbom koja je uključivala novčanu kaznu i Muskovo povlačenje s mjesta predsjednika upravnog odbora, uz zadržavanje pozicije izvršnog direktora. Taj presedan pokazuje da se javne najave o stanju tvrtke mogu, u određenim okolnostima, tretirati kao materijalna izjava, a ne kao puko predviđanje.
Autonomna vožnja kao česti motiv
Najučestalija tema Muskovih obećanja bila je Teslina tehnologija potpuno autonomne vožnje (FSD), s više od šezdeset zasebnih ciljeva. Rok za potpunu autonomiju prvi je put postavljen 2016. godine, uz procjenu od oko tri godine, a potom se pomicao iz godine u godinu. Obećanja o robotaksijima i automobilima bez vozača dosad nisu ostvarena u najavljenom opsegu.
Razlika između onoga što je isporučeno i onoga što je obećano ovdje je mjerljiva: sustav i dalje zahtijeva nadzor vozača, dok je javna komunikacija godinama operirala pojmom pune autonomije.
Mars, pa Mjesec
Slično vrijedi za svemirske planove i najave. Rokovi za naseljavanje Marsa nekoliko su puta pomaknuti, a fokus se u međuvremenu dijelom premjestio na Mjesec. Kritičari u tome vide kroničnu nepreciznost u određivanju rokova, dok zagovornici tvrde da je riječ o normalnoj dinamici dugoročnih istraživačkih programa, gdje pomaci rokova ne znače napuštanje cilja.
