Metamorfoza interneta: Vodi li povlačenje sadržaja iz AI sažetaka prema njegovu nestanku?
Odluka britanskog CMA-a korak je prema zaštiti izdavača u eri generativne umjetne inteligencije. Nudi zaštitu, ali ujedno razotkriva duboku tenziju između otvorenog weba i proždrljivih zahtjeva AI modela. Hoće li Internet, kakvog znamo, nestati?
Jučerašnja odluka britanske Agencije za tržišno natjecanje i tržišta (CMA), kojom se Googleu nalaže da izdavačima omogući opt-out iz značajke “AI sažetaka” (AI Overviews), značajan je trenutak u odnosu stvaratelja sadržaja i umjetne inteligencije.
U kombinaciji sa sve izraženijim podizanjem digitalnih barijera protiv AI „struganja" sadržaja, takozvanog scrapinga, otvara pitanje sudbine otvorenog Interneta koji se nalazi pred transformacijom koja bi mogla završiti dubokom podijelom.
Google već testira
Google je u listopadu prošle godine dobio status „strateškog tržišnog položaja" (SMS, Strategic Market Status), što agenciji daje ovlasti za ovakve intervencije. Google već testira funkcionalnost za odustajanje unutar svoje pretraživačke konzole za vlasnike domena u UK-u, uz rok od devet mjeseci za punu implementaciju, javlja portal Engadget.
Nije bilo teško pretpostaviti da su AI Overviews, pasusi koji sažimaju informacije izravno na stranici rezultata, izazvali strah kod izdavača i polučili drastično smanjenje prometa prema njihovim web stranicama. Podaci s kraja 2025. ukazivali su na pad od približno 25%, što je za profitabilnost novina veliki udarac. Zato odluka CMA-a daje izdavačima jak adut u pregovorima: uskratit ćemo sadržaje AI sustavima ako ne dobijemo adekvatnu naknadu.
Dilema izdavača: Blokirati ili ne?
Izdavačima nije lako donijeti odluku: dopustiti AI modelima da „skidaju" njihov sadržaj i riskirati gubitak prometa jer AI korisnicima nudi gotove odgovore, ili blokirati AI robote i riskirati gubitak vidljivosti u budućem, AI-centričnom načinu pretraživanja.
Mnogi se pokušavaju obraniti instaliranjem jednostavne tekstualne upute, robots.txt za blokiranje specifičnih AI crawlera poput GPTBota, te sve češćim povlačenjem sadržaja iza naplatnih bedema, „paywall-ova" ili obveznih prijava. Cloudflare je još u srpnju prošle godine uveo značajku Dan neovisnosti autorskog sadržaja (Content Independence Day), koja automatski blokira AI crawlere za nove domene kako bi se zaštitilo intelektualno vlasništvo.
Uspon „ograđenih vrtova"
Te pojedinačne obrane postupno su sve brojnije: postavljaju se „ograđeni vrtovi" (walled gardens), digitalni sustavi u kojima je pristup ograničen pretplatom. Vrhunsko novinarstvo, akademska istraživanja i kreativni radovi postaju dostupni samo pretplatnicima ili licenciranim AI modelima. Otvoreni dio Interneta time ostaje sve prazniji, prostor AI sažetaka, recikliranih informacija i sadržaja optimiziranog za algoritme, a ne za ljude.
Teorija mrtvog Interneta
Upravo ta bujica sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom ponovo je oživjela „Teoriju mrtvog interneta", koncept koji sugerira da internetom sve više dominiraju automatizirani botovi, među kojima se teško probija i prepoznaje ljudski rad. Procjene govore da bi do kraja 2026. čak 90% online sadržaja moglo biti sintetički generirano. Ova saturacija AI „splačinama" (slopovima), niskokvalitetnim i algoritamski proizvedenim tekstovima i slikama, prijeti gušenjem autentične ljudske misli.
Kad se kvalitetan ljudski sadržaj povuče iza zidina, javno dostupan internet mogao bi postati golem, ali plitak ocean AI-sintetiziranih informacija, često iz zastarjelih ili neprovjerenih izvora, ili još gore izmišljenih u haluciniranju LLM-ova samo da bi dali odgovor. Povjerenje u digitalne platforme već je dugo na niskoj razini, a nedostatak vjerodostojnog sadržaja gurnuo bi ga do dna.
Hoće li Internet „nestati"?
Internet kao globalna mreža povezanih sustava sigurno neće fizički nestati, ali razdvaja mu se karakter. Na jednoj strani ostaju ograđeni vrtovi s vrhunskim sadržajem do kojega prosječan korisnik ne dolazi, na drugoj otvoreni prostor u kojem vladaju botovi, pa se gotovo i ne može nazvati Internetom nego interbotom. To su dva svijeta koja se sve manje dodiruju.
Ako povlačenje sadržaja postane opća praksa izdavača i kreatora, Internet kao živi, otvoreni repozitorij ljudskog znanja mogao bi „nestati" za prosječnog korisnika, zamijenjen manje pouzdanom i manje inspirativnom alternativom. Mreža će ostati, kabeli se neće motati i stranice će se učitavati, samo se više neće do njih dolaziti - guglanjem.