Objavljena prva snimka crne rupe u središtu naše galaksije

Astronomi kolaboracije Event Horizon Telescope, koji su snimili prvu fotografiju crne rupe u povijesti, sada su objavili i snimku crne rupe u središtu naše galaksije, Strijelac A*

Sandro Vrbanus petak, 13. svibnja 2022. u 09:35

Još jedan povijesni trenutak u svijetu astronomije kreirali su znanstvenici koji stoje iza kolaboracije Event Horizon Telescope. Nakon što su u travnju 2019. godine objavili prvu izravnu snimku neke crne rupe u povijesti (M87*), isti je tim ovoga tjedna objavio novo postignuće. Snimili su, naime, supermasivnu crnu rupu koja se nalazi u centru naše galaksije, Mliječnog puta.

Prvo izravno opažanje Sgr A*

Riječ je o crnoj rupi Strijelac (Sagittarius) A*, mase je oko 4 milijuna puta veće od Sunca, a udaljena je od nas 27.000 svjetlosnih godina (tj. oko 255 milijardi milijardi kilometara). Do sada su astronomi mogli zabilježiti tek kretanja zvijezda oko masivnog, ali nevidljivog, središta galaksije. Tako prikupljeni podaci dali su im naslutiti da se tamo nalazi upravo ova crna rupa, a najnovija fotografija prvi je izravni dokaz da je tome tako.

Povijesna fotografija: Strijelac A*
Povijesna fotografija: Strijelac A*

Opažanje ove crne rupe obavljeno je na jednak način kao i ranije – sustavom koordiniranih radioteleskopa smještenih diljem planeta Zemlje, koji su tako stvorili veliku mrežu teleskopa, sposobnu detektirati i najslabije radiosignale koji dolaze iz akrecijskog diska oko crne rupe. Slika je slična prošloj: na njoj je također vidljivo tamno središte (sjena) crne rupe, kao i sjajni prsten oko njega, dobiven nakon snažnog iskrivljavanja svjetlosti zbog ogromne mase središta.

Astronomi EHT-a kažu kako su i sami ostali zapanjeni koliko se ova slika poklopila s predviđanjima dobivenima iz Einsteinove opće teorije relativnosti. "Ova do sada nezabilježena izravna opažanja značajno su unaprijedila naše razumijevanje onoga što se događa u središtu naše galaksije i nude nove uvide u to kako ove ogromne crne rupe djeluju na svoje okruženje".

"Kao krafna na Mjesecu"

O preciznosti ovog opažanja i snazi virtualnog teleskopa, velikog poput Zemlje, govori i činjenica da je, zbog svoje udaljenosti, prividna veličina crne rupe na nebu otprilike usporediva s veličinom krafne na površini Mjeseca. EHT je snimao crnu rupu tijekom više noći, skupljao podatke iz svih svojih teleskopa satima u komadu – što je usporedivo s vrlo dugom ekspozicijom na fotoaparatu. Finalni rezultat je snimka koja je "prosjek" svih dobivenih podataka.

Finalna slika i četiri ulazne, od kojih je načinjen prosjek
Finalna slika i četiri ulazne, od kojih je načinjen prosjek

Snimanje ove crne rupe bilo je zahtjevnije od snimanja one u središtu galaksije Messier 87, budući da je oko nje mnogo plinovitog materijala koji se kreće. Stoga su astronomi morali izraditi posebne tehnike kako bi "smirili" metu koju snimaju. Tijekom pet godina, koliko je trajao cijeli proces dobivanja ove snimke, korištena su i superračunala, za kombiniranje i analizu podataka.

Činjenica da sada imaju izravne snimke dvaju crnih rupa različitih veličina pomoći će im u stvaranju usporedbi raznih vrsta tih svemirskih objekata. Već je započeo i rad na analizi kretanja plinova oko crnih rupa, što je proces koji još uvijek ne razumijemo u potpunosti, a ključan je u nastanku i oblikovanju galaksija. Sustav teleskopa EHT i dalje se nadograđuje, u ožujku ove godine ponovno je snimao, pa znanstvenici najavljuju još impresivnije fotografije i video zapise crnih rupa u bliskoj budućnosti.

Povijest proučavanja ove crne rupe
Povijest proučavanja ove crne rupe