Tijekom probnog leta XB-1 je tri puta premašio brzinu zvuka. Zrakoplovom, koji je projektiran za postizanje brzine do Mach 2.2, upravljao je testni pilot Boom Supersonica čije ime nije službeno objavljeno. Letački profil uključivao je niz uspona i spuštanja kako bi se ispitale performanse zrakoplova pri različitim brzinama.

Superbrzi Baby Boom

Prototipski  XB-1, poznat i kao Baby Boom, svojim je dimenzijama otprilike trećina veličine budućeg zrakoplova Overture koji Boom Supersonic planira proizvesti. Glavne značajke XB-1 uključuju duljinu od približno 21,6 metara i raspon krila od 5,2 metra. Pogone ga tri General Electric J85 turbomlazna motora, slična onima koji se koriste u vojnim zrakoplovima, a u konstrukciji se koriste kompozitni materijali od ugljičnih vlakana za postizanje manje težine i veće čvrstoće.

Nadzvučni letovi iznad kopna trenutno su ograničeni u mnogim dijelovima svijeta zbog zvučnog udara koji može biti ometajući. Boom Supersonic surađuje s regulatornim tijelima poput Savezne uprave za zrakoplovstvo (FAA) u SAD-u kako bi riješili ova pitanja. Tvrtka razvija tehnologiju za smanjenje učinaka zvučnog udara, što bi u budućnosti moglo omogućiti nadzvučne letove iznad kopna.

Overture za komercijalni nadzvučni prijevoz

Krajnji cilj u Boomovom planu je uvođenje komercijalnog nadzvučnog prijevoza. Podaci prikupljeni tijekom testnih letova koristit će se za usavršavanje dizajna i performansi Overturea, Boomovog planiranog komercijalnog zrakoplova. Overture bi trebao prevoziti 65 do 88 putnika brzinama koje bi mogle prepoloviti trenutno vrijeme leta - primjerice, put od New Yorka do Londona trajao bi približno 3,5 sata.

Duga povijest probijanja zvučnog zida

Povijest probijanja zvučnog zida svjedoči o stalnom napretku tehnologije i ljudskih dostignuća u zrakoplovstvu. Chuck Yeager je 14. listopada 1947. postao prva osoba koja je službeno probila zvučni zid u horizontalnom letu. Upravljajući raketnim zrakoplovom Bell X-1 na visini od 13,7 kilometara, Yeager je postigao brzinu od Mach 1,06, proizvevši snažan zvučni udar koji se čuo diljem pustinje.

Nekoliko ključnih događaja prethodilo je Yeagerovom postignuću. Britansko Ministarstvo zrakoplovstva pokrenulo je 1942. tajni projekt s tvrtkom Miles Aircraft za razvoj zrakoplova M.52, koji je trebao postići dvostruko veću brzinu od tadašnjeg rekorda. Bell X-1, vizualno sličan modelu M.52, koristio je napredna tehnička rješenja poput konusnog nosa i oštrih napadnih rubova krila za smanjenje otpora pri nadzvučnim brzinama. Za održavanje kontrole pri transoničnim brzinama bilo je presudno uvođenje potpuno pokretnog repa.

Nakon Yeagerovog povijesnog leta, nadzvučno zrakoplovstvo nastavilo se razvijati. Godine 1969. sovjetski Tupolev Tu-144 i anglo-francuski Concorde ostvarili su nadzvučne letove. Concorde je ušao u komercijalnu uporabu 1976., ponudivši nadzvučni putnički prijevoz prvenstveno na transatlantskim rutama sve do povlačenja iz uporabe 2003. godine.

Kineski proizvođač Lingkong Tianxing Technology prošloga je godine krajem listopada testirao prototip supersoničnog zrakoplova Yunxing, dvostruko bržeg od Concordea i postigao brzinu od 4 Macha.