Kad ih već zapošljavaju umjesto ljudi, trebaju li poslodavci na robote plaćati poseban porez?
MIT-ova studija sugerira da bi skroman porez na robote mogao pomoći u borbi protiv učinaka automatizacije na nejednakost prihoda
Što bi se dogodilo kad bi vlasti uvele porez na robote? O tom su konceptu javno raspravljali brojni politički analitičari, znanstvenici pa i Bill Gates koji se zalaže za tu ideju. Strogi porez na uvođenje robota u radne procese umjesto živih radnika, kažu pobornici i ideje, potaknuo bi tvrtke da zadrže ljudsku radnu snagu i kompenzirao pad poreza na plaće kad se koriste roboti. Južna Koreja već je smanjila poticaje tvrtkama za uvođenje robota; Europska unija dosad je takav porez samo razmatrala, ali ga nije uvela.
MIT-ova studija
Za porez na robote, ali umjeren, zalaže se i novi rad ekonomista MIT-a, objavljen u The Review of Economic Studies. Isto se odnosi i na poreze na vanjsku trgovinu kojom se smanjuje broj radnih mjesta. Konkretno, studija otkriva da bi porez na robote trebao iznositi od jedan do 3,7 posto njihove vrijednosti, dok bi porezi na trgovinu bili između 0,03 i 0,11 posto.
Prijašnja studija ekonomista Darona Acemoglua i Pascuala Restrepa otkrila je da dodavanje jednog robota na 1000 radnika smanjuje omjer zaposlenosti prema broju stanovnika za oko 0,2 posto; svaki robot dodan u proizvodnju zamijenio je oko 3,3 radnika, dok je povećanje broja robota na radnom mjestu smanjilo plaće za oko 0,4 posto.
Procjena scenarija
Najnovija analiza Arnauda Costinota i Ivána Werninga u obzir uzima i tu i druge empirijske studije, a njeni su autori izradili i potpuno novi model za procjenu nekoliko različitih scenarija, u koji su uključili i poluge poput poreza na dohodak i druga sredstva za rješavanje nejednakosti dohotka.
Costinot i Werning su pritom koristili podatke o distribuciji plaća u svih pet dohodovnih kvintila u SAD-u - prvih 20 posto, sljedećih 20 posto, i tako dalje - kako bi procijenili potrebu za porezima na robote i trgovinu. Tamo gdje empirijski podaci pokazuju da su tehnologija i trgovina promijenile distribuciju plaća, veličina te promjene pomogla je u izradi procjena poreza na robote i trgovinu.
Utjecaj dodatnih robota
Studija sadrži i neke dodatne zaključke o tehnologiji i trendovima i nudi zanimljiv zaključak: nakon što se u gospodarstvo doda mnogo više robota, utjecaj koji svaki dodatni robot ima na plaće zapravo pada pa bi se porezi na robote u budućnosti mogli još više smanjiti.
Pristup ove studije mogao bi se primijeniti i na istraživanje utjecaja klimatskih promjena, migracija ili obrazovanja na nejednakost prihoda. S obzirom na sve veći broj empirijskih podataka u tim područjima, vrsta modeliranja koju predlažu Costinot i Werning mogla bi se primijeniti za određivanje pravedne razine poreza na ugljik kojom bi se održala razumna distribucija dohotka.
