SAD se povukao iz dogovora o globalnom minimalnom porezu
Porez je bio dogovoren unutar skupine G7, sve na temelju inicijative Europske unije, no dolaskom nove američke vlasti njihovo sudjelovanje u tom projektu je zaustavljeno – s ciljem zaštite velikih kompanija

Još 2021. godine, na nekoliko godina ranije iznesenu inicijativu Njemačke i Francuske, zemlje skupine G7 i OECD-a pristale su na dogovor o minimalnoj razini efektivnog oporezivanja globalno prisutnih kompanija. Cilj dogovora bio je uvesti minimalni globalni porez na dobit velikim multinacionalnim kompanijama, primarno onima iz tehnološkog sektora, koje iskorištavaju razne porezne sheme te dobit prebacuju u porezne oaze, gdje ga sada mogu platiti po značajno nižim stopama.
Globalni dogovor
Dogovor je imao za cilj uvesti red na međunarodno tržište i obrati pravednu količinu poreza od onih koji zarađuju na brojnim svjetskim tržištima, a imaju mogućnost platiti ga "uz popust", primjerice u Irskoj ili nekoj offshore poreznoj oazi. Zaustavilo bi to "utrku prema dnu" koju određene zemlje vode u politici prema velikim kompanijama, nudeći im posebne uvjete i vrlo niske stope poreza na dobit.
Među prvima je globalni minimalni porez prihvatila EU, gdje je prag za njegovo plaćanje bio postavljen na najmanje 750 milijuna eura globalnih prihoda na godinu. U SAD-u, koja je bila potpisnica dogovora, do kraja Bidenovog mandata pravila o globalnom minimalnom porezu nisu bila pretočena u zakon.
Američko povlačenje
Budući da bi njihovo uvođenje na globalnoj razini najviše pogodilo upravo američke multinacionalne (primarno tehnološke) divove, nova je Trumpova administracija odlučila povući se iz tog dogovora. Globalni minimalni porez, navodi se u jednoj od izvršnih uredbi novog američkog predsjednika, "nema nikakvog učinka" u SAD-u i time ga njihove kompanije nisu obvezne plaćati.
Nastavak je to poznate Trumpove politike ekonomske odmazde prema onima za koje smatra da "loše tretiraju SAD", u skladu s kojom je nedavno aktivirana i jedna opskurna odredba poreznog zakona SAD-a. Prema njoj, vlasti smiju udvostručiti poreze kompanijama koje dolaze iz drugih zemalja, a za koje se utvrdi da naplaćuju "diskriminatorne i ekstrateritorijalne poreze" američkim kompanijama i građanima.
Otprilike 140 zemalja svijeta uključeno je bilo u ovaj proces i globalni je minimalni porez već počelo ratificirati i uvoditi u svoja zakonodavstva. On je trebao podiči minimalnu stopu poreza na dobit za velike kompanije na 15%, a ako je ona niža u nekoj zemlji, u kojoj velika matična tvrtka ima podružnicu, matica bi bila obvezna pokriti ostatak do propisanih 15%. Budućnost tog globalnog dogovora sada je vrlo upitna, a eventualna provedba bi se, nesudjelovanjem SAD-a, mogla značajno zakomplicirati.