Starlinkovi sateliti uzrokuju 1.600 bliskih susreta u orbiti – tjedno

Trenutačno su SpaceX-ovi sateliti krivci za preko polovice svih bliskih prolazaka satelita u orbiti, a porastom njihovog broja i taj udio mogao bi porasti na čak 90%

Sandro Vrbanus subota, 21. kolovoza 2021. u 18:05

SpaceX je do sada u nisku orbitu lansirao preko 1.700 svojih komunikacijskih satelita koji omogućavaju širokopojasni pristup Internetu. Ovaj sustav već ima preko 90 tisuća korisnika u cijelom svijetu, a jednom kada se dostupnost proširi na više zemalja očekuje se kako će se vrlo brzo taj broj popeti na preko pola milijuna, jer toliko je predbilježbi već sada zaprimljeno. No, kako bi se to ostvarilo bit će potrebno lansirati još satelita, pa bi im broj mogao narasti do čak 12 tisuća.

Nije svaki susret opasan

Sve to uzorkuje "gužvu" u orbiti koju operateri svih satelitskih konstelacija i pojedinačnih satelita moraju ručno kontrolirati, nadzirati te prema potrebi intervenirati kako bi se izbjegli sudari. Kolika je mogućnost za takve sudare možda najbolje dočarava podatak koji je nedavno objavio LiveScience. Prema podacima znanstvenika iz Astronautics Research Group sa sveučilišta u Southamptonu, svakoga se tjedna zabilježi oko 1.600 bliskih susreta koje izazovu sateliti Starlinka.

Za ove potrebe bliski se susret definira kao prolazak dvaju satelita na međusobnoj udaljenosti manjoj od jednoga kilometra. Ako se izuzmu ovakvi bliski susreti izravno između satelita konstelacije Starlink, SpaceX-ovi sateliti s tuđima se susreću oko 500 puta na tjedan. Za usporedbu, konstelacija slične svrhe ali mnogo manje brojnosti, OneWeb, sa svojih preko 250 satelita tjedno izazove oko 80 bliskih susreta s tuđim satelitima.

Problem polako izmiče kontroli

Posljednjih mjeseci broj susreta satelita u orbiti je u velikom porastu, a stručnjaci procjenjuju da će, naraste li konstelacija Starlink na planiranih 12.000 satelita, ona u budućnosti biti odgovorna za njih preko 90%. Trenutačno je Starlink "zaslužan" za nešto više od polovice svih zabilježenih bliskih prolazaka satelita.

Kad je riječ o izbjegavanju sudara, sve se to i dalje radi "ručno". Važeći procesi za praćenje i manevriranje u orbiti, kojima se sateliti sklanjaju jedni drugima s putanje, takvi su da ih moraju pokretati operateri. Gotovo ništa nije automatizirano, nema mogućnosti skalabilnog povećanja kapaciteta za automatski nadzor, a niti komunikacija među operaterima satelita nije na zadovoljavajućoj razini.

Iz tvrtke Kayhan Space izjavili su kako operater koji prati putanje 50 satelita obično tjedno dobije 300-tinjak upozorenja o mogućim sudarima. Od toga, u prosjeku do deset slučajeva zahtijeva intervenciju i pokretanje manevara za izbjegavanje sudara. Budući da je broj satelita u orbiti sve veći, operateri upozoravaju da bi situacija mogla izmaknuti kontroli ako se nešto ozbiljno ne promijeni.


Nedavni sudar

Posljednji zabilježeni sudar u orbiti dogodio se u ožujku ove godine. Kineski vojni satelit Yunhai 1-02 lansiran je u rujnu 2019, a 18. ožujka navodno ga je pogodio komadić stare ruske rakete Zenit-2. Ona je u rujnu 1996. godine poslužila za lansiranje ruskog špijunskog satelita Celina-2, njezini su dijelovi ostali u orbiti i prate se kao svemirski otpad. Sudar su prvo primijetili amateri koji prate događanja u orbiti, a kasnije se doznalo kako je kineski satelit preživio udar, ostao u funkciji, ali je navodno oštećen.