Europska unija najavila je da će izgraditi takozvani "zid dronova" kako bi zaštitila svoje članice od zračnih prijetnji. Projekt je dio sveobuhvatnog plana Europske komisije za jačanje obrambenih sposobnosti Unije s ciljem postizanja pune obrambene spremnosti do 2030. godine. Jedna od ključnih točaka tog plana je uspostava obrambenog sustava od bespilotnih letjelica koji bi trebao biti operativan na području cijele EU do kraja 2027. godine.​ U toj se inicijativi našla i Hrvatska, uz Nizozemsku i Latviju pozicionirana kao jedan od predvodnika u proizvodnji dronova i obrambenih sustava. Iako detalji još nisu službeno poznati, "šuška" se da bi upravo naša zemlja mogla biti lider projekta.

Jačanje obrane kontinenta

Inicijativa je službeno nazvana Europska inicijativa za obranu od dronova (European Drone Defense Initiative), nije zamišljena kao fizička barijera, već kao složena mreža radara, senzora, ometača signala i presretača. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, Josep Borrell, naglasio je da će sustav štititi sve države članice jer su sve izložene takvim rizicima.

Ideja je proizašla kao odgovor na pojačane prijetnje i povrede zračnog prostora, posebice nakon što su ruski dronovi počeli ulaziti u zračni prostor Poljske, Rumunjske, Estonije i Finske, što je potaknulo čelnike na brzu reakciju. Iako je prvotna zamisao bila fokusirana na zaštitu istočnog krila Unije, iz logičnih razloga u trenutačnim okolnostima, strategija je proširena kako bi obuhvatila cijeli kontinent. Stručnjaci se slažu da je potreba za ovakvim sustavom postala nužnost.

Četiri glavna projekta

Europska obrambena strategija zamišljena je kroz četiri nova programa, a obrana od dronova jedan je dio te slagalice. Programi su opisani kao široki, paneuropski projekti koji će zahtijevati usklađivanje sposobnosti, infrastrukture i logistike, kao i višu razinu koordinacije unutar EU-a kako bi se osigurala sredstva i podrška za njih. To su:

• Europska inicijativa za obranu od dronova. Potaknuta nedavnim upadima dronova u nekoliko država članica, ova će inicijativa koordinirati interoperabilne sustave za otkrivanje, praćenje i neutralizaciju dronova te uskladiti djelovanje s NATO-ovim operacijama. Plan predviđa početne sposobnosti do kraja 2026., a punu operativnost tijekom 2027. godine.
• Eastern Flank Watch. Riječ je o slojevitom kopnenom, zračnom i pomorskom rasporedu duž istočne granice EU-a, koji će povezivati protuzračnu i protudronovsku obranu s kopnenim sustavima, pomorskom sigurnošću u Baltičkom i Crnom moru te situacijskom sviješću u području unutarnje sigurnosti i upravljanja granicama. Prema planu, početni kapaciteti trebali bi biti razvijeni do kraja 2026., a puna operativnost do kraja 2028. godine.
• Europski zračni štit. Integrirani, višeslojni sustav protuzračne i proturaketne obrane, interoperabilan s NATO-om. Pokretanje inicijative planirano je za drugo tromjesečje 2026. godine.
• Europski svemirski štit. Usmjeren na zaštitu svemirskih resursa i usluga, Svemirski štit bit će povezan sa sustavima Galileo, IRIS² i drugim dvonamjenskim platformama, s naglaskom na praćenje svemirskog prostora, zaštitu od ometanja i lažiranja signala te razvoj svemirskih operacija i usluga poput dopunjavanja gorivom u orbiti. Iako proračun za ovaj projekt još nije objavljen, niti su poznate države članice i industrijski partneri koji će ga voditi, Europska komisija najavila je njegovo pokretanje u drugom tromjesečju 2026. godine.

Dronovima protiv dronova

Ono gdje bi se Hrvatska mogla naći kao važan dio projekta je prva točka – dronovi i protudronska obrana. Do kraja godine, najavio je nedavno ministar obrane Ivan Anušić, država će s jednom domaćom tvrtkom potpisati ugovor vrijedan 115 milijuna eura, a on uključuje dvije mobilne i dvije statične stanice koje će od dronova štititi kritičnu infrastrukturu na području cijele Republike Hrvatske. Nabavljaju se operativni centar, radari, presretači dronova i topovi kalibra 30 milimetara.

No, to nije sve. Prema našim informacijama, Hrvatska će biti bitan igrač kod izgradnje europske obrambene mreže, tzv. "zida dronova". To je projekt u kojem bi uz našu zemlju trebale sudjelovati Nizozemska i Latvija, bit će "težak" više milijardi eura, a Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao lider, dovesti nove tehnologije, razvijati bespilotne sustave i isporučivati proizvode svim članicama EU.

"Opasnost će postojati i nakon završetka rata u Ukrajini", upozorila je Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku, dodavši da posjedovanje obrane od dronova više nije opcija, već obveza. Povrede zračnog prostora stvorile su osjećaj hitnosti i ubrzale donošenje odluka o jačanju europskih obrambenih kapaciteta. Cilj je sada stvoriti inovativne ekosustave za razvoj i proizvodnju dronova i protudronskih tehnologija, učeći iz iskustava stečenih u Ukrajini.

Više o svemu trebalo bi se doznati uskoro, no za sada se čini da će uloga Hrvatske biti vrlo značajna. U tome je prevagnula činjenica da već imamo razvijen tehnološki i obrambeni sektor. Primjerice, karlovački HS Produkt već razmišlja u smjeru proizvodnje dronova, doznaje HRT, a znamo i da osječka Orqa već svojim bespilotnim letjelicama opskrbljuje oružane snage više desetaka zemalja. Njihovi se FPV dronovi odnedavno koriste i u Hrvatskoj vojsci. "Najbolja obrana od besposadnih sustava su drugi besposadni sustavi", stav je Srđana Kovačevića iz Orqe.