Prema riječima Krešimira Severa, predsjednika Gospodarsko socijalnog vijeća u Hrvatskoj, poslodavcima u određenoj mjeri treba visokoobrazovana radna snaga, ali nema dovoljno posla za sve. To je zato jer su mlađe generacije u Hrvatskoj većinom ili visokoobrazovani ili imaju strukovnu naobrazbu.  Problem se dodatno pogoršava manjkom praktičnog iskustva tijekom srednjoškolskog školovanja i nedostatkom informacija o potrebama tržišta rada. Prema zaključcima istraživanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje, diplomirane studente fakulteti bolje pripremaju za nastavak obrazovanja nego za pronalazak posla. To vodi ka većem broju ljudi koji traže alternative van struke kako bi osigurali bolja primanja i prilike za napredovanje​. Ova situacija naglašava potrebu za bolje usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta i jačanje praktičnih kompetencija tijekom školovanja.

Dr.sc. Matko Glunčić u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje predstavio je istraživanje o mogućnostima zapošljavanja diplomiranih studenata tijekom 2020. godine. Istaknuo je da se 63 posto studenata ne zapošljava u struci. 

Jedan je razlog taj što nisu upisali dobre fakultete, a drugi što se fakulteti nisu dobro prilagodili potrebama tržišta rada. To nam govori da "usklađenost između tržišta rada i onog što se uči na fakultetu nije dobra" – rekao je profesor i autor analize Matko Glunčić i istaknuo da "u Hrvatskoj nemamo sustav praćenja karijere od vrtića pa do fakulteta."

Da li problem krivog odabira zanimanja ovisi o životnoj fazi u kojoj se osoba nalazi?

Istraživanja pokazuju da odluke o idealnom budućem poslu ovise o dobi i životnim iskustvima. Kod mlađih osoba, primjerice do 30 godina, oko 36% njih ima jasnu viziju čime se želi baviti, dok ostali traže svoje interese kroz prakse, honorarne poslove ili volontiranje, što im pomaže u oblikovanju karijernih ciljeva​.

Razumijevanje vlastitih želja često dolazi s godinama i iskustvom. Mlađi radnici u ranoj fazi karijere fokusiraju se na stjecanje osnovnih vještina i prilagodbi tržištu rada, dok stariji radnici češće traže poslove koji bolje odgovaraju njihovim vrijednostima, poput fleksibilnosti ili mogućnosti rada od kuće.​

Dodatno, ekonomska sigurnost i trendovi u određenim industrijama utječu na odluke. Primjerice, IT sektor privlači mnoge zbog stabilnosti i prilika za rast, dok sektori poput trgovine i turizma privlače manje kandidata zbog slabijih uvjeta rada​. Kako bi se bolje razumjele preferencije kandidata, poslodavci često tijekom intervjua postavljaju pitanja poput: „Koji bi bio vaš posao iz snova?“ ili „Što volite, a što ne volite raditi?“. Ovaj pristup pomaže u usklađivanju očekivanja poslodavaca i kandidata te doprinosi donošenju informiranijih odluka​.

Što nam govore statistike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Zanimalo nas je koliko ljudi u Hrvatskoj trenutno traži posao preko Zavoda, koje razine poslova se nude i koji stupanj formalnog školovanja imaju nezaposleni sa Zavoda. To nas je zanimalo da bi probali izvesti neke zaključke o tome koliko su fakulteti prilagođeni potrebama tržišta, i u kojoj mjeri bi ta neprilagođenost mogla biti uzrok nezapošljavanja u struci.

Prema podacima HZZ-a oko 60 posto nezaposlenih su oni sa završenom srednjom školom koji se nisu dalje školovali. Oko šest posto je onih bez završene osnovne škole, gdje ih je preko 80 posto iz kontinentalne Hrvatske, a oko 20 posto iz jadranske Hrvatske. Oko devet posto je onih s visokim obrazovanjem poput drugog stupnja, magisterija ili doktorata.

Zanimalo nas je kojeg su zanimanja tih oko devet posto nezaposlenih s visokim obrazovanjem koji preko Zavoda za zapošljavanje traže posao. Prema podacima HZZ-a većina njih, oko 82 posto, su znanstvenici, inženjeri ili stručnjaci, i oko 12 posto osobe tehničke struke.

Sada smo analizirali slobodna radna mjesta registrirana u listopadu ove godine u toj kategoriji broj 2 gdje su traženi znanstvenici, inženjeri i stručnjaci i prema tim podacima ispada da trenutno ima takvih 3.668 slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj. Očigledno se područja te struke koja je tražena ne poklapa s područjem studiranja nezaposlenih znanstvenika, inženjera i stručnjaka ili te osobe ne žele raditi posao u zanimanju za koje su se školovali.

Kakva je struktura zaposlenih u Hrvatskoj

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u izvješću za listopad radno aktivnih osoba u Hrvatskoj je 1.817.359, i od toga je zaposlenih 1.731.090 odnosno 95,25 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti je bila 4,6 posto u listopadu. Do 31. kolovoza 2024. izdano je 144.068 dozvola za rad i boravak stranim radnicima što čini 7,9 posto u odnosu na broj radno aktivnih osoba. Zanima nas koja je točno struktura zaposlenih hrvatskih državljana i koja su radna mjesta na tržištu rada prisutna.

Uočavamo da najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj, njih 15,5 posto radi u prerađivačkoj industriji. Na drugom mjestu po broju zaposlenih su zaposleni u trgovini na veliko i malo, njih 15,1 posto. Na trećem mjestu su zaposleni u obrazovanju sa 8,55 posto, a odmah iza njih na četvrtom mjestu su zaposleni iz sektora građevine sa 8,36 posto. Na petom mjestu su zaposleni u javnoj upravi, obrani i socijalnom osiguranju ukupno 7,62 posto. Nakon njih sa 7,41 posto su zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane i neposredno iza njih sa 7,40 posto su djelatnici iz zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Svi ostali sektori su zastupljeni s pet posto ili niže.