Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavio je rezultate svoje studije percepcija Europljana o intelektualnom vlasništvu i autorskim pravima. Ovo je njihovo treće istraživanje na istu temu, pa se u njemu podaci često uspoređuju s protekla dva, obavljena 2013. i 2017. godine. Istraživanje je provedeno putem intervjua, a stručnjaci EUIPO-a su za njegove potrebe razgovarali s 25.636 ispitanika iz EU, starijih od 15 godina, među kojima je bilo i tisuću ispitanika iz Hrvatske.

Istraživanje, čiji rezultati su dostupni na ovom linku, bavilo se primarno kupovinom krivotvorenih predmeta te online piratstvom. U obje ove aktivnosti zabilježen je pad – sa 7% na 5% pao je broj onih koji su namjerno kupovali krivotvorene predmete, dok je broj građana koji namjerno piratiziraju sadržaje zaštićene autorskim pravima pao sa 10% na 8%. Piratstvo je najpopularnije među mlađim stanovništvom, koje je najintenzivnije koristi Internetom.

Ovogodišnje istraživanje pokazalo je i kako su korisnici sada spremniji plaćati legalne streaming i druge usluge, pogotovo ako su one dostupne po razumnim cijenama.

Hrvatima piratstvo prihvatljivije nego većini

U dijelu istraživanja gdje su rezultati razvrstani po državama članicama EU, pronašli smo i podatke za Hrvatsku. Naši kupci raznih proizvoda online u skladu su s prosjekom EU, pa njih 5% izjavilo da su svjesno kupili krivotvorenu robu (za razliku od 9% prije tri godine). Kao razlog ovog pada ističe se sve veća dostupnost cjenovno prihvatljivih originalnih proizvoda, što je potvrdilo 69% ispitanika u Hrvatskoj.

Kad je riječ o digitalnom piratstvu, 40% Hrvata smatra da je ono prihvatljivo kada ne postoji legalna alternativa, a isto tako 40% je izjavilo da je piratiziranje raznih sadržaja prihvatljivo ako se čini za osobne potrebe. Prosjek EU za ova dva pokazatelja za 28%, odnosno 27%. Iako češće smatraju da je piratstvo prihvatljivo, Hrvati su u pristupanju takvom sadržaju u skladu s prosjekom EU, pa ih to čini oko 8% (prije tri godine bilo je to 12%).

Na začelju smo po plaćanju legalnih digitalnih usluga

Prema ovom istraživanju 42% Europljana plaća za neki oblik digitalnih online usluga. Pogledamo li podatke po državama, najčešće to čine stanovnici nordijskih zemalja, Finske, Švedske i Danske, dok su stanovnici Hrvatske po plaćanju legalnih usluga na samom začelju EU. Neku od digitalnih pretplata plaća tek 24% Hrvata (prije tri godine to je činilo njih tek 14%).