Otkako su se alati generativne umjetne inteligencije proširili svijetom i zahvatili razna područja, jedna od industrija koja im se najglasnije protivi i izražava svoju zabrinutost jest ona glazbena. Vidljivo je to i u nas, gdje je umjetna inteligencija u glazbenoj i kreativnim industrijama bila jedna od glavnih tema prošlotjedne konferencije MAKK 2024, ali i u svijetu, gdje su upravo objavljeni rezultati prvog globalnog istraživanja na tu temu.

Istraživanje je naručio CISAC (Međunarodna konfederacija društava autora i skladatelja, koje predstavlja više od 5 milijuna stvaratelja, a čiji je član i hrvatski HDS ZAMP), krovna organizacija 227 svjetskih organizacija za kolektivnu zaštitu autorskih prava u glazbenoj i audiovizualnim industrijama. Godišnje se pod njihovom kapom prikupi nešto više od 13 milijardi eura prihoda na ime autorskih prava (podatak za 2023. godinu). Od toga 11,75 milijardi otpada na glazbenu industriju, pa ne čudi da su se glazbenici digli na stražnje noge zbog utjecaja AI-ja, za koji misle da će uskoro biti stvarna prijetnja njihovoj kreativnosti, ali i prihodima te opstanku općenito.

AI je ušao u kreativu

Iako već sada mnogi glazbenici, primarno oni mlađe generacije, koriste generativne AI alate u svojem radu, činjenica je da ti modeli ne mogu raditi bez ljudske kreativnosti na kojoj su trenirani, a to postavlja pitanja zaštite autorskih prava, koja je od velike važnosti za glazbenu i ostale kreativne industrije.

Björn Ulvaeus, član nekadašnje švedske pop skupine ABBA, a danas predsjednik CISAC-a izjavio je tijekom predstavljanja rezultata studije, među ostalim: "AI predstavlja egzistencijalnu krizu kulture i čovječanstva, prvu te vrste i moramo na nju odgovoriti. Ključno je da pogodimo s regulativom, kako bismo zaštitili prava autora ali i pomogli da se AI okruženje razvije tako da se zaštiti ljudska kreativnost i kultura."

Studija je obuhvatila kvantitativnu i kvalitativnu analizu utjecaja AI-ja na glazbenu i općenito audiovizualnu umjetnost, njezinu veličinu tržišta te moguće gubitke prihoda u razdoblju do 2028. godine. Kao glavne prijetnje identificirali su alate kao što su Suno i Udio, koji omogućavaju stvaranje glazbenih uradaka iz jednostavnih tekstualnih promptova. Pozabavila se glazbenim i audiovizualnim sektorima i donosi mnogima zabrinjavajuće zaključke.

Glazbena industrija

Generativni AI alati već danas se koriste za glazbu koja se emitira u klasičnom streamingu, na javnim mjestima poput trgovina ili je izrađena za ostala audiovizualna djela, poput filma. Istraživači procjenjuju da će do 2028. godine u riziku od AI-ja biti čak 24% prihoda glazbenika, što predstavlja oko 4 milijarde eura godišnje ili 10 milijardi kumulativno kroz narednih pet godina. Eksponencijalni rast očekuje se u prihodima AI generatora u narednih pet godina, koji će do 2028. godine iznositi oko 16 milijardi eura godišnje.

Audiovizualna industrija

AI alati danas se koriste za automatsko generiranje videa za društvene mreže i slične primjene, uz velik potencijal širenja. GenAI će tako uskoro moći zamijeniti brojne sadržaje niske producentske vrijednosti, pa će i prihodi rasti vrlo brzo. U tom segmentu, procjenjuje se, 21% prihoda kreatora, tj. 4,5 milijarde eura godišnje, bit će u opasnosti do 2028. godine. Ipak, ista tehnologija producentima daje priliku smanjiti troškove postprodukcije i sličnih procesa, tako da utjecaj razvoja AI alata u ovom segmentu nije sasvim negativan, već autorima može donijeti i prilike za veće zarade.

Zaključci

Studija otkriva da će se tržište glazbe i AV sadržaja, koje generira umjetna inteligencija, eksponencijalno povećati u sljedećih 5 godina. Trenutačno je riječ o iznosu od otprilike 3 milijarde eura, što će do 2028. godine narasti na 64 milijarde eura.

U nepromijenjenom regulatornom okruženju kreativci, glazbenici i ostali autori neće imati koristi od GenAI revolucije, već će se suočiti s gubicima u dva oblika. Prvi je gubitak potencijalnih prihoda uslijed nelicenciranog treniranja AI alata na njihovim autorskim djelima, a drugi je izravna kanibalizacija zarade koja će, umjesto njima, otići na AI generirane uratke.

Komentirajući studiju iz domaće perspektive, glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec rekao je: "Ova studija, urađena na visokoj profesionalnoj razini, nažalost potvrđuje našu opravdanu zabrinutost i sumnje autora koji smatraju da bi mogli lako biti stavljeni na marginu, lišeni kontrole nad svojim radom i uskraćeni za poštenu naknadu koju bi trebali ostvariti zahvaljujući svom radu. Dok se glazbeni i cijeli kreativni sektor prilagođavaju novim pravilima zahvaljujući novoj tehnologiji, zaštita financijskih interesa i kreativnog integriteta autora ostaje naš glavni prioritet."

Na temelju rezultata ove studije, CISAC zahtijeva donošenje regulativa koje bi zaštitile ljudsku kreativnost i prihode stvarnih autora, koji bi i dalje trebali ostati središtem kreativnih industrija. Regulativa se mora baviti etičkim i ekonomskim utjecajem AI-ja, je je čovjek i dalje u središtu svega, poruka je organizacije, čiji se članovi boje da će ih "pregaziti" oni koji masovno iskorištavaju prednosti AI-ja i monetiziraju ga nauštrb prava kreativaca.