Senzacionalizam vs. istina: Lekcija iz izvještavanja o Appleovom navodnom AI zaostajanju

Zabrinjavajuća je površnost i tendencija senzacionalizma u izvještavanju o tehno industriji kad ono može utjecati na dionice i tržišnu vrijednost kompanija. To najbolje pokazuje nedavno Gurmanovo izvještavanje o Appleovom navodnom "dvogodišnjem zaostatku" u području umjetne inteligencije

Ivan Podnar ponedjeljak, 21. listopada 2024. u 18:46

Nedavno je Mark Gurman, ugledni tehnološki novinar Bloomberga, napisao usputnu notu u svom tjednom prilogu da je Apple u razvoju umjetne inteligencije "više od dvije godine iza konkurencije", pozivajući se na izvore unutar tvrtke koje je definirao kao "neki u Appleu vjeruju da...". Ova izjava, koja se temelji na neimenovanim izvorima i nepotvrđenim informacijama, brzo se proširila medijskim prostorom, često bez konteksta i nijansi koje su bile prisutne u izvornom izvješću. Preuzeli su je u tom osakačenom obliku vrlo popularni portali koji se bave specifično Appleom i lavina prenošenja je krenula. Mnogi mediji su Gurmanovu izjavu predstavili kao neospornu činjenicu o Appleovim sposobnostima u području umjetne inteligencije, potencijalno preuveličavajući i dajući joj dramatično važan značaj.

Ključni problemi u tehnološkom novinarstvu

Ovaj slučaj naglašava ključne probleme u tehnološkom novinarstvu danas. Prvo, sve više se oslanja na nepotvrđene informacije i mišljenja anonimnih izvora, posebno s društvenih mreža irelevantnih korisnika, što može dovesti do širenja netočnih ili preuranjenih zaključaka. Odgovorno novinarstvo trebalo bi jasno razlikovati provjerene činjenice od nepotvrđenih izvještaja ili mišljenja. Posebno kad se o vrlo detaljno prate sve vijesti o uspjesima i padovima koji mogu utjecati na dionice i tržišnu vrijednost kompanija. Na žalost, tendencija senzacionalizma u izvještavanju postaje sve izraženija.

Drugo, problem predstavlja i nedostatak konteksta i nijansi u izvještavanju. Gurmanovo izvorno izvješće uključivalo je važan kontekst, poput Appleove sposobnosti da brzo nadoknadi zaostatak zahvaljujući svojim resursima i prošlim uspjesima. Mnogi mediji izostavili su ove ključne detalje, predstavljajući pojednostavljenu i potencijalno zavaravajuću sliku situacije.

Potreba za rigoroznijom provjerom činjenica

Sve veće oslanjanje na glasine i curenja informacija iz anonimnih izvora postalo je uobičajena praksa u tehnološkom novinarstvu. Iako ovi izvori mogu pružiti vrijedne uvide, ne bi se trebali tretirati jednako kao provjerene informacije. Ovaj trend naglašava potrebu za rigoroznijom provjerom činjenica i navođenjem konteksta. To danas, uz postojanje mnogih tražilica baziranih na  LLM modelima (uz nužnu provjeru i tako dobivenih informacija), nije težak posao i iziskuje relativno malo vremena. Upravo zbog ovih najnovijih tehno pomagača, novinari bi trebali težiti provjeri informacija iz više izvora i jasno naznačiti kada je nešto nepotvrđeno ili spekulativno.

Problematika suvremenog tehnološkog novinarstva obuhvaća nekoliko ključnih aspekata. Prvenstveno, postoji značajan pritisak na portale da kontinuirano proizvode sadržaj, često rezultirajući objavama u intervalima od samo pola sata. Ova praksa, iako održava konstantan tok informacija, ponekad dovodi do objavljivanja manje relevantnih ili nedovoljno provjerenih vijesti. Primjerice, The Verge, iako renomirani portal, nije imun na ovu pojavu, objavljujući mješavinu kvalitetnih članaka i onih koji djeluju kao popuna sadržaja.

Sekundarni aspekt ovog fenomena je prekomjerno oslanjanje na pojedine izvore informacija. Konkretno, analitičar Mark Gurman stekao je gotovo neosporiv status glasnogovornika za Appleove novosti. Njegove objave, kao u ovom slučaju,  često izazivaju lavinu reakcija i prenošenja, ponekad bez adekvatne provjere ili kontekstualizacije.

Treći element je proliferacija tzv. industrijskih analitičara, poput Ming-Chi Kua. Iako neki od njih, uključujući Kua, pružaju vrijedne uvide, primjetan je porast broja analitičara čije tvrdnje, često temeljene na nepotvrđenim izvorima ili površnim analizama, brzo dobivaju medijsku pozornost. Ove prognoze, često vezane uz potencijalne zastoje u proizvodnji ili isporuci, mogu imati značajan utjecaj na percepciju tržišta, unatoč njihovoj upitnoj vjerodostojnosti.

Ovi trendovi nisu ograničeni samo na tehnološko novinarstvo, već su indikativni za šire stanje u medijskoj industriji. Međutim, zbog brzine tehnoloških promjena i velikog interesa javnosti, ovi izazovi posebno su izraženi u sektoru tehnološkog izvještavanja.