Hologramska memorija – sad će, samo što nije
Koncept s kojim se znanstvenici i inženjeri nabacuju već više od desetljeća ponovno je oživljen u laboratoriju. No, na pitanje kada će zaživjeti i u praksi još nema odgovora
Kada na našim stranicama u tražilicu upišete "hologramska memorija", dobit ćete poveznice na dvije vijesti koje opisuju slične koncepte – i u jednom i u drugom slučaju radi se o optičkom zapisivanju podataka u trodimenzionalnom prozirnom mediju i to vrlo visokom gustoćom.
Ono što nas, pak, demotivira oko ove tehnologije jest činjenica da je jedan od spomenutih članaka, onaj iz 2009. godine, najavljivao komercijalizaciju ove tehnologije do 2011. ili 2012., dok je onaj još stariji, iz 2004. godine, predviđao širenje dostupnosti hologramske memorije već za godinu dana.
Pogađate, hologramska memorija dan-danas ne postoji u široj primjeni.
Međutim, koncept je ponovno oživljen u laboratorijima Sveučilišta Northeast Normal u Kini, gdje su znanstvenici izradili filmove 80 puta tanje od ljudske vlasi (dakle debljine oko 620 nanometara) na koje se može holografski laserima "urezivati" podatke. Ovakav film veličine 10x10 centimetara u stanju je (ili bi trebao biti) zapisati tisuću puta više podataka nego što ih stane na DVD – dakle oko 4,7 terabajta – i to brzinom od 1 gigabajta po sekundi.
Na filmove se podaci zapisuju laserima u trodimenzionalnom obliku, poput holograma, i to u boji. Prednost novog rješenja navodno je u tome što je film stabilan za normalnu upotrebu, te otporan na vremenske uvjete, pa čak i zračenja u svemiru – osim na ultraljubičasto zračenje, koje briše podatke s njega jer ima slične učinke kao laser.
Kada bi ovaj koncept trebao omogućiti izradu memorijskih čipova nevjerojatnih kapaciteta i brzina? "Jednog dana", precizno odgovoriše kineski znanstvenici i najaviše dodatna testiranja...
