Europski parlament izglasao kontroverznu Direktivu o digitalnim autorskim pravima
Unutar direktive nalazi se nekima sporni Članak 13 oko kojeg se posljednjih mjeseci digla velika buka, iako se čini da razloga za paniku kod običnih korisnika nema

Europski parlament je danas na plenarnoj sjednici usvojio Direktivu o digitalnim autorskim pravima. Time je u Europskom parlamentu okončan postupak koji je započeo još 2016., a sada je na državama članicama da tijekom narednih tjedana prihvate ovu odluku Europskog parlamenta. Ako države članice prihvate danas usvojeni tekst u Parlamentu, on će na snagu stupiti nakon objave u Službenom listu, a države članice imaju dvije godine da počnu provoditi direktivu, poručuju iz EP.
Čemu služi ova direktiva?
Ovom se direktivom želi osigurati da se prava i obveze iz zakona o autorskim pravima također primjenjuju na Internet. YouTube, Facebook i Google News neki su od primjera na koje će novi propisi imati najveći učinak jer se na njima dijeli velika količina sadržaja.
Direktivom se također nastoji osigurati da Internet ostane prostor za slobodu izražavanja, te da tehnološki divovi počnu dijeliti prihode s umjetnicima i novinarima. Direktivom se nastoji povećati izglede nositelja prava, osobito glazbenika, izvođača, scenarista, kao i izdavača vijesti, da ispregovaraju bolje nagodbe kada se njihova djela koriste na internetskim platformama. To će se omogućiti tako što će internetske platforme biti izravno odgovorne za sadržaj koji se prenosi na njihovim stranicama, a izdavačima vijesti automatski će se dati pravo da pregovaraju u ime svojih novinara u pogledu vijesti koje se objavljuju servisi za prikupljanje vijesti.
Odakle onda kontroverze?
U tekstu direktive se navodi da će prijenos radova na online enciklopedije na nekomercijalan način, kao što je Wikipedia ili softverske platforme otvorenog koda, kao što je GitHub, automatski biti izuzete iz područja primjene ove direktive. Na startup platforme primjenjivat će se blaže odredbe nego na velike, etablirane platforme.
Autori i izvođači moći će zahtijevati dodatnu naknadu od distributera koji iskorištavaju njihova autorska prava, kada je prvobitno dogovorena naknada nerazmjerno niska u usporedbi s dobiti koju distributer ostvaruje.
Ove odredbe (detaljno razrađene u famoznom Članku 13, danas Članku 17) izazvale su negodovanje određenih struja u EP jer su u prvotnom tekstu zvučale kao da se ovom direktivom uvodi "porez na linkove" i "zabrana dijeljenja gifova i memeova", koji bi po novim pravilima bili zaštićeni poput autorskih djela. Također, veliki servisi i aktivisti za slobodu Interneta smatraju da bi i sadašnji usvojeni tekst mogao natjerati servise poput YouTubea da uvedu "upload filtere" kojima će skenirati sve sadržaje prije objave i strogo kontrolirati kršenje autorskih prava.
Zbog ovog članka digla se kuka i motika u EU, organizirani su prosvjedi za zaštitu memeova, a potpisivane su i peticije za njegovo povlačenje. U konačnici je EP donekle popustio i "olabavio" tekst direktive koji je sada usmjeren samo na "velike" igrače.
Živjeli gifovi i memeovi
Danas izglasanim tekstom direktive EP se kune u očuvanje slobode izražavanja na Internetu. Niz odredaba posebno je osmišljen, kažu, kako bi se osiguralo da Internet i dalje bude prostor na kojem je moguća sloboda izražavanja.
Objavljivanje isječaka tuđih članaka s vijestima izričito je izuzeto iz primjene ove direktive i može se odvijati kao i dosad. Direktiva, međutim, također sadrži odredbe kojima se izbjegava mogućnost da servisi za prikupljanje vijesti to zloupotrebljavaju. "Isječak" se stoga može nastaviti prikazivati primjerice u vijestima na usluzi Google News, ili kada se članak podijeli na Facebooku, pod uvjetom da je "vrlo kratak".
Prijenos zaštićenih djela u svrhu citiranja, kritike, recenzije, karikature ili parodije je zaštićen, osiguravajući da memeovi i GIF-ovi i dalje budu dostupni na internetskim platformama i da ih se bez ograničenja može dijeliti.
Ograničenja iz direktive o autorskim pravima ne primjenjuju se ni na sadržaj koji se koristi za podučavanje ili objašnjavanje, a takvi se sadržaji besplatno smiju upotrebljavati i u svrhu očuvanja kulturne baštine.
Što mijenja ova direktiva?
Internetske kompanije trenutačno imaju malo poticaja za potpisivanje poštenih ugovora o licenciranju s nositeljima prava, jer se ne smatraju odgovornima za sadržaj koji njihovi korisnici prenose. Oni su samo dužni ukloniti sadržaje koji krše autorska prava, kada ih nositelj prava to zatraži. Međutim, nositeljima prava takva praksa ne jamči pravedne prihode.
Podizanjem odgovornosti internetskih kompanija povećat će se šanse nositelja prava (osobito glazbenika, izvođača i scenarista, kao i izdavača vijesti i novinara) da osiguraju pravedne ugovore o licenciranju, čime će dobiti pravedniju naknadu za korištenje njihovih djela koja se digitalno koriste.
"Ova direktiva važan je korak ka ispravljanju situacije u kojoj je bilo moguće da nekolicina tvrtki zarađuju ogromne iznose novca, a da pri tome ne plaćaju tisuće kreativaca i novinara o čijem radu ovise. (…) Saslušali smo primjedbe i odlučili dvostruko jamčiti slobodu izražavanja. 'Memeovi', 'GIF-ovi', i 'isječci' sada su više zaštićeni nego ikada prije. Također mi je drago što danas dogovoreni tekst posebno štiti startupove", izjavio je ovom prigodom izvjestitelj u EP Axel Voss iz Njemačke.
Cijeli danas usvojeni tekst dostupan je ovdje, a odgovori na najvažnija pitanja oko direktive mogu se pronaći na ovom mjestu.