Nedavna istraga koju su proveli švedski dnevnici Svenska Dagbladet i Göteborgs-Posten razotkrila je ozbiljne kontroverze povezane s Metinim AI pametnim naočalama, nastalim u suradnji s markom Ray-Ban. Iako kompanija reklamira uređaj kao alat koji štiti privatnost, svjedočanstva radnika angažiranih putem podizvođača u Keniji ukazuju na nešto sasvim suprotno. Naime, zaposlenici tvrtke Sama u Nairobiju, koji rade na anotaciji podataka, tvrde da redovito pregledavaju video i audio zapise korisnika pametnih naočala, a da ovi pritom  često nisu svjesni da ih se snima.

Propusti u anonimizaciji

Analiza mrežnog prometa pokazala je da se aplikacija povezana s naočalama učestalo spaja na Metine poslužitelje, što znači da se obrada podataka ne obavlja isključivo lokalno, na povezanom mobitelu. Prema navodima radnika iz Kenije, kroz njihove sustave prolaze izuzetno osjetljivi materijali, uključujući snimke bankovnih kartica, prizore ljudi u toaletima, trenutke presvlačenja pa čak i spolne odnose. Ovakva praksa direktno dovodi u pitanje Metine tvrdnje o "potpunoj kontroli korisnika nad vlastitim podacima" i daje za pravo kritičarima koji već dugo upozoravaju na mogućnost masovnog nadzora i špijuniranja putem takvih uređaja.

Iako su bivši zaposlenici Mete navodili da se lica automatski zamućuju prije slanja podataka vanjskim suradnicima, radnici u Keniji ističu da ti algoritmi često zakazuju. U mnogim slučajevima lica ostaju jasno vidljiva, čime se kompromitira anonimnost kako samih vlasnika naočala, tako i prolaznika koji se slučajno nađu u kadru. Radnici su opisali prizore koji bi, u slučaju curenja podataka, mogli izazvati goleme skandale, naglašavajući pritom vlastitu nelagodu zbog zadiranja u najintimnije dijelove tuđih života.

Dodatno, istraga je pokazala da zaposlenici u trgovinama, koji prodaju te uređaje, često ne znaju koji se podaci šalju Meti niti kako se oni obrađuju. Korisnike se potiče da dijele podatke kako bi "unaprijedili AI", no izvješća sugeriraju da su određeni oblici prikupljanja podataka obvezni za normalno funkcioniranje uređaja, bez stvarne mogućnosti potpunog isključivanja ljudskog nadzora nad snimljenim materijalom.

Povod za tužbu

Nakon objave rezultata istrage, reakcije javnosti i regulatornih tijela bile su vrlo brze. U Sjedinjenim Američkim Državama već su podnesene prve kolektivne tužbe u kojima se Meta optužuje za obmanu kupaca oko zaštite privatnosti. U tužbi predanoj okružnom sudu u San Franciscu ovoga tjedna tvrdi se da Meta nije kupcima dala sve informacije o tome kamo će njihovi podaci biti upućeni, a nije im napomenula niti da će njihove intimne snimke pregledavati i obilježavati ljudski radnici. "Dali su obećanje milijunima korisnika, dobro znajući da ga ne mogu ispuniti", tvrde odvjetnici koji zastupaju tužitelje.

S druge strane, Meta naglašava da korisnici dijele podatke svojevoljno, slično kao kod proizvoda drugih tvrtki, a podaci prolaze filtriranje s ciljem zaštite privatnosti prije dijeljenja s ugovornim partnerima.