Sudbina metala slična je sudbini ljudi: od prezrenog „lažnog srebra“ platina se uzdigla do metala bez kojeg se ne bi mogla zamisliti suvremena kemija. Ali ni život suvremenog čovjeka.
Što može biti neobično u onome što nam se uvijek nalazi pred nosom i u nosu? To nešto je dušik – glavni sastojak zraka: kemijski element o kojem je ovisila sudbina država i naroda.
Cink se skrivao metalurzima jer je bio (možda je to najjednostavniji odgovor) kovina koja se nije dala kovati. No njegovih, cinkovih spojeva ima na pretek – kako u neživoj tako i u živoj prirodi.
Galij je slabo poznat stanovnik periodnog sustava. Čudan je to svat: može se smatrati i krutim i tekućim metalom, a pripada mu i čast da je bio prva potvrda Mendeljejevljevog zakona periodičnosti.
Za jod zna svatko – ali ga malo tko poznaje. Čuven je po tome što sublimira, po ljubičastim parama, prema kojima je i otkriven.
Litij je element za kojeg svi znamo – ali da li ga poznajemo? To je metal koji poput pluta pliva na vodi i poput magnezija gori u dušiku. Ima ga svugdje: od laptopa do podmornica i pepela cigarete.
Helij je kemijski element koji je otkriven prije na Suncu nego na Zemlji. No to nije jedina neobičnost tog neobičnog elementa: on nastaje svakog dana ne samo na Suncu nego i na Zemlji.
Titanij danas više nije kuriozitet kemijskog laboratorija nego kovina kao i svaka druga. No trebalo je proteći više od 150 godina od njegova otkrića do masovne primjene u metalurgiji
Je li klor otkriven 1773. ili 37 godina kasnije – 1810. godine teško je reći, jer iako su ga kemičari poznavali nikome nije palo na pamet, do 1810. godine, da bi to mogao biti novi kemijski element
Kalcij svi poznaju jer njega nema gdje nema: od kamena do čovjeka. No nisu svi kalcijevi spojevi jednako važni, neki su važniji od drugih, a jedan od njih je najvažniji – jer s njime sve počinje
Aluminij je običan, svima poznat metal, no njegova je primjena daleko od svake običnosti. Ima ga praktički svugdje – aluminij je treći najčešći kemijski element i najčešći metal u Zemljinoj kori.
Kositar je metal s mnogo imena koja ukazuju na njegovu upotrebu, jer posuđe se kalaiše, a cinom se lemi. Čudan je to kemijski element, koji može biti i bijel i siv, a može se i prehladiti
Danas slušamo o živi sve najgore, slušamo kako nam truje zrak, hranu i vodu. No živa ima dugu povijest, povijest koja je povezana sa znanstvenim istraživanjima, kako u kemiji tako i u fizici
Antimon je metal kojeg malo tko poznaje: taj kemijski element kao da se izgubio u bespućima periodnog sustava. No njegovi su spojevi poznati od antike, a suvremena metalurgija bez njega ne može
Nijedan kemijski spoj ne gradi toliko kemijskih spojeva kao ugljik. To nije sve! Ugljik gradi i mnoge molekule u kojima nema ništa osim ugljika.
Kakva je veza između željeza i neba i je li željezo zaista željezo
Što je zlato, kemijski element, metal ili samo nešto što sija osebujnom, zlatnom sjajem?
U antici i srednjem vijeku alkemičari (i ne samo oni) su povezivali metale s planetima: svaki je metal imao svoj planet, a svaki planet svoj metal. Zašto baš tako – i što se od toga do danas očuvalo?
Prvi metal bio je bakar jer je prvo doba nakon kamenog bilo brončano doba. No, je li baš tako bilo i koja je razlika između mlađeg i starijeg brončanog doba?
Element može biti sve i sva, od geometrijskog poučka do funkcionalnog dijela svemirskog broda, no što je element u kemiji? Štoviše, koja je razlika između elementa u kemiji i kemijskog elementa?
Dok jednostavniji elementi poput vodika i helija zvuče poput glazbenih akorda, kalcij zvuči poput zvona koja zvone u ritmu međusobne interakcije frekvencija
