Po čemu je indij dobio ime? Tko ga jest, a tko ga nije otkrio? Zašto Mendeljejev nije znao gdje da ga smjesti u svojoj tablici? To su samo neka pitanja iz povijesti tog rijetkog i vrijednog metala.
Brom je 35. član periodnog sustava i treći halogeni element. Otapa se u vodi, pa u tome treba tražiti razlog zašto kemičar koji ga je prvi priredio nije u njemu prepoznao novu elementarnu tvar
Kobalt i nikal su k'o dva brata: slična svojstva – slične sudbine. Pa opet, kobalt bi mogao biti brat i vanadiju jer, poput njega, lako mijenja boje. I to na zaista neobičan način.
Danas za nikal svatko zna – no za taj metal nitko nije znao sve do 19. stoljeća, iako je njegovu slitinu sa željezom (metoritsko željezo) poznavao još čovjek kamenog doba
Pronađemo li bor na petom mjestu periodnog sustava i kažemo da je on polumetal, nismo zapravo ništa rekli. Bor gradi neobične spojeve, jedan neobičniji od drugog. Pravi boem među elementima.
Vanadij je metal kojeg svi manje-više poznajemo jer se nalazi u alatnim i drugim čelicima. Pa ipak, od njegova otkrića do pojave u čeliku proteklo je čitavo stoljeće. Duga je to priča.
Sa svakom litrom zraka udišemo i deset mililitara argona. To ne znamo jer argon ni na koji način ne utječe na naš organizam. To nisu znali ni kemičari – sve do kraja 19. stoljeća
Berilij je malo poznat metal, pa ipak je zbog svojih osebujnih svojstava nezamjenjiv. I dugo nije bio poznat i prepoznat – unatoč smaragdu, berilijevom mineralu kojime se još Kleopatra kitila.
Fluor je najreaktivniji kemijski element, ne spaja se jedino s kisikom i helijem. Stoga je njegovo dobivanje u elementarnom stanju bio izazov za kemičare gotovo čitavo stoljeće
Uranij je bio element kao i svaki drugi: otkriven je u 18. stoljeću iako su njegovi spojevi bili poznati od davnina. I ostao bi „kao i svaki drugi“ da nije radioaktivan i, još važnije, fisibilan.
Visoko talište volframa – jednako talištu ugljika (grafita) i čak dvije tisuće stupnjeva više od tališta željeza, čini ga jedinstvenim metalom, između ostalog najboljim metalom za izradu žarnih niti.
Za jod zna svatko – ali ga malo tko poznaje. Čuven je po tome što sublimira, po ljubičastim parama, prema kojima je i otkriven.
Litij je element za kojeg svi znamo – ali da li ga poznajemo? To je metal koji poput pluta pliva na vodi i poput magnezija gori u dušiku. Ima ga svugdje: od laptopa do podmornica i pepela cigarete.
Helij je kemijski element koji je otkriven prije na Suncu nego na Zemlji. No to nije jedina neobičnost tog neobičnog elementa: on nastaje svakog dana ne samo na Suncu nego i na Zemlji.
Titanij danas više nije kuriozitet kemijskog laboratorija nego kovina kao i svaka druga. No trebalo je proteći više od 150 godina od njegova otkrića do masovne primjene u metalurgiji
Je li klor otkriven 1773. ili 37 godina kasnije – 1810. godine teško je reći, jer iako su ga kemičari poznavali nikome nije palo na pamet, do 1810. godine, da bi to mogao biti novi kemijski element
Kalcij svi poznaju jer njega nema gdje nema: od kamena do čovjeka. No nisu svi kalcijevi spojevi jednako važni, neki su važniji od drugih, a jedan od njih je najvažniji – jer s njime sve počinje
Aluminij je običan, svima poznat metal, no njegova je primjena daleko od svake običnosti. Ima ga praktički svugdje – aluminij je treći najčešći kemijski element i najčešći metal u Zemljinoj kori.
Natrij i kisik vole se jako, tako jako da zbog te „ljubavi“ kemičari nisu uspjeli dobiti natrij u elementarnom stanju sve do 19. stoljeća – iako njegove spojeve čovjek poznaje od pamtivijeka
Vodik je svima poznat, pa opet dugo nije bio prepoznat. Čudan je to element, element kojemu nema sličnog u periodnom sustavu.
Kemijski elementi koji su susjedi u periodnom sustavu imaju slična fizička i kemijska svojstva. Silicij je susjed ugljiku, nalazi se odmah ispod njega. Jesu li slični?
Magnezija ima svugdje, u vodi, hrani, moru i kamenju, pa ipak ga ljudi (kemičari) nisu razlikovali od kalcija sve do 18. stoljeća. I počeli su ga upotrebljavati kao lijek – lijek je i danas
Kakva je veza između željeza i neba i je li željezo zaista željezo
Što je zlato, kemijski element, metal ili samo nešto što sija osebujnom, zlatnom sjajem?
U antici i srednjem vijeku alkemičari (i ne samo oni) su povezivali metale s planetima: svaki je metal imao svoj planet, a svaki planet svoj metal. Zašto baš tako – i što se od toga do danas očuvalo?
Prvi metal bio je bakar jer je prvo doba nakon kamenog bilo brončano doba. No, je li baš tako bilo i koja je razlika između mlađeg i starijeg brončanog doba?
Element može biti sve i sva, od geometrijskog poučka do funkcionalnog dijela svemirskog broda, no što je element u kemiji? Štoviše, koja je razlika između elementa u kemiji i kemijskog elementa?
Dok jednostavniji elementi poput vodika i helija zvuče poput glazbenih akorda, kalcij zvuči poput zvona koja zvone u ritmu međusobne interakcije frekvencija
