Stari kriminal u novom obliku, ili kako oprati novac uz pomoć NFT-a
Ogroman se novac vrti u području nezamjenjivih digitalnih tokena. Je li moguće da je riječ samo o kolekcionarskom trendu ili se tu, pred očima javnosti i regulatora, odvija nešto sumnjivo?
U prvoj polovici ove godine globalni je promet digitalnim nezamjenjivim tokenima zapisanima na blockchainu, NFT-ima, premašio dvije i pol milijarde dolara. Gotovo svakodnevno čitamo o raznim aukcijama nacrtanih majmuna, prodaji piskeliziranih kitova i sličnim bizarnim kupoprodajama digitalnih sličica, navodno umjetnina čija bi vrijednost u budućnosti trebala rasti – pa se potom čudimo kako i zašto kolekcionari za takve uratke nerijetko istresaju i milijune dolara.
U jednu ruku sigurno je tu riječ o novom hypeu, jer u vrijeme niskih kamatnih stopa u cijelom svijetu ne isplati se toliko ulagati u tradicionalne oblike imovine ili držati novac u banci. Logično je da kapital traži načina kako stvoriti još kapitala ("bez motike", reklo bi se), pa se u ovakvim uvjetima okreće onome što nudi veći potencijalni povrat na investiciju. Ne treba stoga čuditi da vrijednosti raznih kriptovaluta luduju, ali i da s vremena na vrijeme poneki digitalni artefakt bude prodan za višemilijunski dolarski iznos.
Međutim, u tržište NFT-a, kao i ono kriptovaluta, umiješali su se i oni koji ga žele iskoristiti kako bi zaobišli propise, izbjegli plaćanje poreza ili "oprali" ilegalno zarađen novac. Bitcoin i druge kriptovalute poznato su utočište ljudi s takvim namjerama, a kupovinom NFT-a mogli bi vrlo legalno, i to pred očima javnosti, prati novac na način da im nitko ne može ništa. Barem dok se države ne odluče uvesti posebnu regulativu koja bi se bavila ovim područjem.
Pranje novca odavno se vrši kroz umjetnine
Na ovu je temu napisano već nekoliko tekstova, a autor možda najčitanijega je Mr. Whale, anonimni veliki ulagač u kriptoimovinu. On na svojem blogu pojašnjava da je kupovina umjetnina preko NFT-a zapravo samo pojednostavljena shema pranja novca kroz umjetnost, kakva postoji od pamtivijeka.
Umjetninama se teško može objektivno odrediti vrijednost, pa nitko neće zvati policiju ako na dražbi kakva umjetnička slika bude prodana za 50, umjesto za 10 milijuna dolara. To, dakako, otvara vrata za manipulacije – osoba koja želi oprati novac slobodna je za umjetninu platiti koliko god želi, a potom pokušati zamesti trag tom novcu. Kad je riječ o "pravom" novcu i "pravim" umjetninama, pranje novca je malo teže jer regulatori prate tijek novca, dok je umjetničku sliku ili neko drugo djelo potrebno fizički premjestiti, prevesti preko granice, pohraniti na sigurno, i slično. I tu uskače digitalna tehnologija
NFT-i kao predstavnici digitalne umjetnosti rješavaju jedan problem. Fizičkog premještanja u njihovom slučaju nema, sve se odrađuje online, (desni klik, save as…), i to je to, kupljena stvar je preuzeta. Drugi dio rješavaju kriptovalute, kojima se NFT može kupiti potpuno anonimno. Pokušajte se sjetiti kada je neka milijunska dražba NFT-a završila u rukama poznatog kupca. Ne možete se sjetiti? Nisu svi oni ostali anonimni slučajno.
Kako oprati novac kroz NFT?
Želi li netko svoje ilegalno stečene milijune "oprati", može to učiniti u nekoliko koraka:
- Izraditi bilo kakvu digitalnu "umjetninu" i vezati je uz NFT. To ne mora koštati više od 50 ili 100 dolara.
- Pretvoriti ilegalan novac u kriptovalutu.
- Organizirati prodaju svoje umjetnine iz točke 1.
- Anonimno sam od sebe kupiti vlastiti NFT i platiti ga kriptovalutom, koja je sada legalan prihod.
- Kada ga netko pita odakle mu novac, treba reći da ga je zaradio prodajom svojeg umjetničkog djela. Kome ga je prodao? Ne zna se, i ne mora se znati.
Izbjegavanje poreza napumpavanjem vrijednosti NFT-a također je izvedivo. "Izradite 11 NFT-ova, jednoga prodajte za 10.000 dolara, a ostalih 10 (vrijednosti 100.000 dolara) donirajte. Time ste ostvarili gubitak i porez ne morate platiti. Kraj priče", savjetuje spomenuti Mr. Whale.
Ove korake i savjete svakako ne treba slijediti kako biste "oprali" novac ili izbjegli plaćanje poreza. Namjera ovog teksta, kao i ostalih koji se bave ovom tematikom, jest razjasniti zašto su NFT-i postali "vruća roba" i zašto to tržište raste sumanutom brzinom.
Dakako, kao i u slučaju kriptovaluta, nije sav promet ilegalan i nije procvat tržišta došao samo od kriminalnih aktivnosti – ali da je njegov određeni dio takav, sigurno jest. Regulativa koja bi se bavila ovim područjem još uvijek je u povojima, što digitalnu NFT umjetnost za sada čini idealnim okruženjem za kriminalce.