Sinkronizacija, kao umjetnička forma, je najbolja kada na sebe privlači što manje pažnje. Ipak, upravo su sinkronizatori, odnosno umjetnici sinkronizacije, trenutno najglasniji u europskoj borbi protiv upotrebe umjetne inteligencije u filmskoj i televizijskoj produkciji. Početkom travnja, vodeći njemački sinkronizatori, među kojima su se našli i glumci koji posuđuju glasove Angelini Jolie i Benu Afflecku, objavili su video u kojem su upozorili da su njihovi poslovi ugroženi zbog uspona filmova koji se sinkroniziraju s "umjetnim glasovima robota", obučenim njihovim glasovima i bez njihova pristanka, dakle ilegalno.

Slični su pozivi došli i iz ostatka Europe, a 215.000 ljudi potpisalo je internetsku peticiju pod nazivom #TouchePasMaVF (Ne diraj moju sinkronizaciju). Peticija, naime, upozorava da su, uz sinkronizatore, u opasnosti također scenaristi i tehničari s kojima surađuju. Klauzule o umjetnoj inteligenciji koje zabranjuju kloniranje ili ponovnu upotrebu glumačkih glasova bez pristanka ili naknade ključni su dio novih nacionalnih ugovora čije modele preuzima sve više europskih zemalja. Uslijed online pobune, njemačka streaming platforma MagentaTV je, samo dva dana nakon premijere, morala ukloniti poljsku kriminalističku seriju Murderesses jer je njezina njemačka verzija bila stvorena uz pomoć umjetne inteligencije. 

Slično ovome, britanska tvrtka ElevenLabs je za sinkronizaciju filma Armor sa Sylvesterom Stalloneom planirala koristiti AI klon preminulog glumca Alaina Dorvala — čiji je glas među francuskim gledateljima desetljećima bio sinonim za Stallonea. Nakon burne reakcije industrije, Amazon je žurno objavio da će za sinkronizaciju ipak angažirati glumca.

Spor oko umjetne inteligencije bio je jedna od glavnih točaka tijekom štrajkova filmskih radnika, premda se neko vrijeme činilo da će Europa izbjeći sličan sukob, posebno s obzirom da je Europska unija u kolovozu 2024. godine donijela Zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act) u kojem je navedeno da slike, zvukovi i deepfake videozapisi stvoreni ili manipulirani uz pomoć umjetne inteligencije moraju biti jasno označeni kao takvi. Ipak, sinkronizatori i u ovom zakonu vide propust jer se u njemu navodi da se izuzimaju tekstovi i podaci namijenjeni novinarstvu, obrazovanju ili istraživanju što omogućuje bespravno korištenje sadržaja koji bi istim zakonom trebao biti zaštićen. 

U svom trenutnom obliku, kako su upozorili, navedeni zakon pridonosi sustavnom riziku za kreativne radnike diljem Europe. Većina odredbi Zakona o umjetnoj inteligenciji postat će pravno obvezujuća 2. kolovoza. Ako se regulatorne rupe u zakonu do tada ne zatvore, glasovi koji stoje iza europskog kreativnog sektora strahuju da bi umjetna inteligencija mogla uništiti upravo ono tržište za koje tvrdi da ga želi revolucionarizirati.