Google će investirati u razvoj genske terapije povišenog kolesterola i koronarne bolesti

Redizajniranje gena je unatoč etičkim dilemama postalo u medicinskom i financijskom smislu od velikog interesa, zbog obećavajućeg potencijala za liječenje donedavno neizlječivih bolesti i stanja

Igor Berecki nedjelja, 2. lipnja 2019. u 07:00

Googleova matična korporacija Alphabet Inc. namjerava uložiti impresivan kapital u Verve Therapeutics, start-up projekt razvoja genske terapije usmjerene na liječenje kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrti u SAD-u. Verve će se time priključiti već ranije pokrenutom Googleovom start-upu iz područja bioloških znanosti, nazvanom Verily (ranije poznatom pod imenom Google Life Sciences).

Nedavno, sredinom svibnja 2019., Google Venture (GV, Googleov investicijski fond) udružio se s još tri fonda u joint-venture projekt nazvan Verve Therapeutics. Početno ulaganje od 58,5 milijuna dolara tek je najava daljnjih investicija 'teških' nekoliko milijardi USD. Znanstveni osnivači tvrtke su dr. Sekar Kathiresan (CEO), dr. Kiran Musunuru (glavni znanstveni savjetnik) i dr. J. Keith Joung (strateški savjetnik). Sa sjedištem u Cambridgeu, Massachusetts, Verve će se usredotočiti na korištenje CRISPR i drugih tehnika za uređivanje gena u liječenju kardiovaskularnih bolesti, povišenog kolesterola i bolesti koronarnih arterija.

Što nam je jadni kolesterol skrivio?

Kolesterol je podvrsta lipida i normalan građevni element naše membranske stanične strukture. Svaka stanica u našem tijelu je okružena fosfolipidnom membranom čiji stabilni integritet održavaju upravo molekule kolesterola, čineći membranu dovoljno čvrstom da zadrži vrlo male molekule topljive u vodi, a da ipak nije previše kruta i nepropusna. Sve u svemu, vitalna je komponenta svake stanice u našem tijelu.

Kolesterol se stvara i prerađuje u stanicama naše jetre, a sirovina je za sintetiziranje žučnih kiselina (neophodnih u probavi), vitamina D (potrebnog za metabolizam kalcija i održanje strukture kostiju), te i steroidnih hormona (testosterona, estrogena, progesterona, kortizola i aldosterona). Nedostatak kolesterola uzrokuje nepopravljive poremećaje metabolizma i prometa tvari kroz staničnu membranu. A suvišak kolesterola nije ništa manje nezdrav.

A- prikaz srca i koronarne arterije s vidljivim oštećenim (odumrlim) srčanim mišićem nakon infarkta.  B - poprečni presjek koronarne arterije s nakupljanjem plaka i krvnim ugruškom.  (U.S. National Heart, Lung and Blood Institute)
A- prikaz srca i koronarne arterije s vidljivim oštećenim (odumrlim) srčanim mišićem nakon infarkta. B - poprečni presjek koronarne arterije s nakupljanjem plaka i krvnim ugruškom. (U.S. National Heart, Lung and Blood Institute)

Kao i s većinom stvari u životu, zlatna sredina je najbolja: osobe s hiperkolesterolemijom (previsokom razinom kolesterola u krvi) imaju visoki rizik od nastanka koronarne arterijske bolesti. Suvišak kolesterola u krvotoku deponira se u stijenci krvnih žila, osobito u srčanim (koronarnim) arterijama koje opskrbljuju srčani mišić (miokard). Nakupljanje kolesterola stvara naslage (plakove) koje sužavaju i začepljuju arterije, reducirajući dotok krvi u miokard. Gomilanje plakova u koronarnim arterijama uzrokuje bol u prsima (angina pectoris) i uvelike povećava rizik od srčanog udara (infarkta miokarda).

Hiperkolesterolemija je posljedica kombinacije genetske predispozicije (uzrokuju je mutacije u APOB, LDLR, CETP, PCSK9 i još nekim genima) i vanjskih utjecaja. Slično kao i kod dijabetesa, pacijenti imaju ili nemaju genetsku sklonost povišenim masnoćama u krvi, a njihov izbor načina života (prehrana, tjelovježba, pušenje) služi kao 'pokretač' patološkog genetskog naslijeđa. Dodatni čimbenici koji utječu na razinu kolesterola su spol, dob, dijabetes i pretilost.

Googleom protiv infarkta

Verve Therapeutics će istraživati i razvijati gensku terapiju koja bi kod osoba s patološkom konstelacijom gena trebala nakon jednokratne primjene doživotno normalizirati razinu povišenog kolesterola u krvi. Kako bi taj Verveov 'terapijski alat za popravku gena' mogao doći do ciljnih gena na DNK jetrenih stanica, potrebno je dizajnirati nano-nosač (nano-vehicle), što je zadatak kojega je preuzeo sestrinski start-up Verily.

Identičnom tehnikom intervencije na genima kakva je već uspješno korištena (o čemu smo već pisali na Bug.hr-u), uneseni u organizam pacijenta, nano-nosači će u jetrene stanice ubaciti laboratorijski editirane 'ispravne' mutacije kolesterolskih gena, nakon čega će pacijentova jetra nadalje sintetizirati normalne, zdrave razine kolesterola.

I ovako jednostavno opisan, projekt zvuči zahtjevno, opsežno i ambiciozno. Skeptici već komentiraju da je gensku terapiju uvijek skupo i složeno razvijati, te da je biofarmaceutskim tvrtkama poput Vervea najekonomičnije ako istraživanja usmjeri na neku od rijetkih genskih bolesti kod kojih je 'krivac' samo jedan oštećeni gen.

No, mada je Google itekako svjestan rizičnosti ove investicije teške više milijardi, zapanjio je medicinsku zajednicu i investitore jer se usredotočio na globalno raširenu bolest uzrokovanu višestrukim genima, gdje je već u startu jasno kako će čak i u slučaju uspjeha projekta financijski rezultati biti znatno skromniji.

Ipak, prve vijesti iz Googleove biofarmaceutske 'kuhinje' su pozitivne: Verve je već potvrdio zadovoljavajuću učinkovitost preliminarnih pokusa za snižavanje kolesterola unutar laboratorijskih uvjeta (u editiranju gena je korišten CRISPR). Već su i licencirani CRISPR patenti Cas9 i Cas12a (Cpf1) iz Broad Instituta (koji je u projekt ušao i s financijske strane) i Sveučilišta Harvard.

"Bolest koronarnih arterija je pandemija, rastuća zdravstvena epidemija svjetskih razmjera. No, vjerujemo da se korištenjem genske terapije možemo oduprijeti nasljednim faktorima odgovornim za infarkt miokarda", rekao je dr. Kathiresan.  „Udružili smo naše razumijevanje genetskih osnova koronarne arterijske bolesti sa sve sofisticiranijom tehnologijom uređivanja gena. Uređivanje gena ima potencijal da u budućnosti potpuno izmijeni paradigmu liječenja koronarne bolesti".

 

 

Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.