Radioteleskop smješten na udaljenoj strani Mjeseca istraživat će "tamno doba svemira"
Strana Mjeseca koja je uvijek okrenuta od Zemlje zaštićena je od ljudskog elektromagnetskog zračenja, pa može poslužiti kao mjesto za promatranje daleke prošlosti svemira
NASA i američko Ministarstvo energetike pokrenuli su prošloga tjedna projekt lunarnog teleskopa LuSEE-Night (Lunar Surface Electromagnetics Experiment – Night), u sklopu kojeg žele izraditi znanstveni instrument sposoban za dugotrajno preživljavanje u negostoljubivim uvjetima svemira. Radioteleskop, koji imaj plan razviti, bit će smješten na Mjesecu, točnije na njegovoj strani koja je uvijek okrenuta od Zemlje.
Takvo pozicioniranje znanstvenog instrumenta ima za cilj zaštititi ga od elektromagnetskog zračenja koje dolazi sa Zemlje i stvara šum, pa bi teleskop imao neometan "pogled" prema svemiru. To će mu omogućiti promatranje radiosignala iz tzv. "tamnog doba svemira", razdoblja koje ljudi još nisu uspjeli istražiti.
Teleskop za "tamno doba"
Pojam se odnosi na razdoblje koje je započelo otprilike 380 tisuća godina nakon Velikog praska, a završilo oko 400 milijuna godina nakon njega. U tom dugom periodu u ranom svemiru još nije bilo zvijezda niti planeta. Izostanak tih velikih izvora zračenja onemogućio je proučavanje signala iz tog ranog doba svemira, no oni i dalje postoje svuda oko nas. Budući da su vrlo slabog intenziteta, na Zemlji ih ne možemo zabilježiti upravo zbog prevelike razine zračenja koju naša civilizacija proizvodi.
Udaljena strana Mjeseca mogla bi se pokazati kao dobro mjesto za smještanje radioteleskopa za ove svrhe, budući da je cijelo vrijeme zaštićena od Zemlje, a tijekom lunarne noći (koja traje 14 zemaljskih dana) i od Sunčeva zračenja. Eksperiment LuSEE-Night mogao bi tako dati astronomima i kozmolozima pogled na do sada neviđene podatke, signale iz "tamnog doba".
Izazovi u izradi jednog takvog teleskopa veliki su. On mora preživjeti iznimne promjene u temperaturi, od 280°C pa sve do -250°C, uz dramatične promjene koje se mogu dogoditi unutar samo nekoliko sati. Naravno, tu je i problem napajanja, hlađenja opreme, kao i zaštite od kozmičkog zračenja. Na tehničkim će rješenjima za ove probleme raditi laboratorij Brookhaven, koji je razvio i najveći digitalni fotoaparat na svijetu, postavljen u zvjezdarnici Vera C. Rubin u Čileu.
Oni pojašnjavaju da će ovaj teleskop više nalikovati radioprijemniku, imat će 3-4 metra duge antene za frekvencije slične onima za FM radio, uz opremu koja ih može analizirati. Tu je i izazov lansiranja i spuštanja takve opreme na udaljenu stranu Mjeseca. Kao "nagradu" za uspješan projekt, znanstvenici bi mogli dobiti prozor u daleku kozmičku povijest, odnosno pogled kakav do sada nisu mogli imati.
