Rezus-majmuni cijepljeni protiv COVID-19, istraživači najavljuju cjepivo za ljude već u rujnu

Testirani rezus-majmuni koji su u američkom laboratoriju dobili britansko eksperimentalno cjepivo protiv koronavirusa nisu se ni nakon vrlo snažne ekspozicije SARS-CoV-2 virusu inficirali njime

Igor Berecki ponedjeljak, 4. svibnja 2020. u 06:30

Pandemija novog koronavirusa SARS-CoV-2, uzročnika bolesti COVID-19, doslovce je zarobila veći dio svijeta, uzrokujući kritično opterećenje na epidemiološke i zdravstvene, ali i administrativne, obrazovne i trgovinsko-ekonomske sustave većine svjetskih država.

Stoga nije neobično što je velika količina ljudskih, tehnoloških i financijskih resursa usmjerena prema aktivnostima za pronalaženje izlaza iz pandemijskog lockdowna. Pritom se najviše nade polaže u pronalaženje lijekova protiv teških oblika COVID-19, a još više u izradu cjepiva kao najučinkovitije preventivne metode za obuzdavanje širenja bolesti.

Dok je u tijeku pisanje ovog teksta, u procesu dizajniranja i istraživanja je osamdesetak potencijalnih cjepiva protiv novog koronavirusa, uključujući šesnaest cjepiva koja će tijekom ove kalendarske godine biti testirana na ljudima. Podsjetimo se da se proces izrade cjepiva (ili bilo kojeg lijeka), sukladno zdravstvenim legislativnim propisima, sastoji od složene i detaljno razrađene procedure koja se mora ispoštovati prije nego što nadležne službe odobre tržišnu, kliničku primjenu lijeka ili cjepiva na ljudima.

Utrka s vremenom

No, predviđanja da će prve doze „ljudskog“ cjepiva biti gotove tek krajem ove ili tijekom iduće godine jednostavno nisu dovoljna utjeha poljuljanim ekonomskim i zdravstvenim sustavima koji ne mogu dočekati pojavu svjetla na kraju koronavirusnog tunela.

Zato je pritisak javnosti na laboratorije sve veći, pa su prije tjedan dana u najvećem svjetskom proizvođaču cjepiva, indijskom biotehnološkom gigantu Serum Institute of India Pvt. Ltd., najavili kako neće čekati da se proces kliničkog testiranja i službenog odobravanja cjepiva dovrši, nego su već unaprijed izradili 40 milijuna doza cjepiva kojega trenutno ispituju na laboratorijskim životinjama, te će ga u trenutku odobravanja za masovnu primjenu na ljudima (ako bude odobreno!) već imati spremnog za distribuciju.

Pisali smo i tome da je Bill Gates „iz svojega džepa“ financirao izgradnju i opremanje čak sedam biotehnoloških pogona za izradu cjepiva, kako bi unaprijed bili spremni proizvesti svaku od mogućih verzija budućeg cjepiva. U trenutku kada cjepivo bude odobreno za masovnu proizvodnju, jedan ili dva najpogodnija pogona će se ustupiti laboratorijima koji su cjepivo dizajnirali i proizvodnja može započeti praktički bez zastoja i čekanja da se „od nule“ izgrade i opreme adekvatni pogoni.

Tvrtka sa sjedištem u Pekingu, Sinovac Biotech, koja se također bavi cjepivom protiv koronavirusa, najavila je početak testiranja cjepiva na ljudima nakon što se pokazalo učinkovito na staničnim nizovima rezus-makaki majmuna.

Istovremeno, tim laboratorija Rocky Mountain u Hamiltonu (Montana, SAD) cijepio je rezus-majmune cjepivom nazvanim hAdOx1 nCoV-19, koje je u suradnji s Institutom Jenner izradila istraživačka skupina za cjepiva u okviru Odjela za pedijatriju na Sveučilištu u Oxfordu (OVG, Oxford Vaccine Group), a koje sadrži gen za površinski protein SARS-CoV-2 ugrađen u bezopasni adenovirus, kombinaciju koja se pokazala iznimno učinkovitom.

Zašto baš makaki?

Ljudi i rezus-makaki majmuni (Macaca mulatta) imaju skoro identičan genom: DNK nam se poklapa u preko 93% genetskog koda. Ta genska sličnost, kao i činjenica da makaki s ljudima dijele podložnost obolijevanju i prenošenju velikog broja istih bolesti, čini ih iznimno pogodnim laboratorijskim pokusnim životinjama (do sada su korišteni kao laboratorijski model u preko 70 humanih infektivnih bolesti, od malarije i AIDS-a, preko antraksa, kuge i tuberkuloze, sve do desetina virusa: variole, hepatitisa B i E, humanog papiloma-virusa, gripe i SARS-a), s posebnim naglaskom na testiranja novih cjepiva, pri čemu su se pokazali kao odlični prediktori uspješnosti primjene cjepiva na ljudima.

Šest rezus-makaki majmuna koji su primili oksfordski hAdOx1 nCoV-19 u hamiltonskom laboratoriju nije se razboljelo od COVID-19 ni 28 dana nakon ekstremne izloženosti virusu. U kontrolnoj skupini majmuna (koja nije cijepljena) svi su ispitani primjerci „pokupili“ SARS-CoV-2 virus.

Iako nema apsolutne garancije da će cjepivo jednako učinkovito djelovati na ljude, uspješni testovi na makakima (upravo zbog spomenute visoke kompatibilnosti) ponukali su Oxford Vaccine Group da prošlog tjedna započne klinička ispitivanja cjepiva na ljudima.

Po svim dostupnim izvješćima, hAdOx1 nCoV-19 je trenutno na vodećem mjestu u vremenskoj utrci za pronalaženje cjepiva protiv SARS-CoV-2 virusa, a i Vlada Velike Britanije je za ispitivanje ovoga cjepiva usmjerila 20 milijuna funti.

Mada će testiranje cjepiva u „ljudskoj verziji“ potrajati čak i u najboljem scenariju još nekoliko mjeseci, Institut Jenner, koji djeluje kao dio Oxford grupe za cjepivo, najavljuje završetak ispitivanja i dobivanje odobrenja za masovnu distribuciju cjepiva u rujnu 2020. Kako je već rečeno - osmišljavanje, izrada i testiranje cjepiva je po pravilu vrlo dug proces, inače mjeren u godinama, pa bi masovno upotrebljivo cjepivo protiv COVID-19 već u rujnu ove godine bilo iznimno brz i značajan uspjeh.

 

 

Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.