Sonda Parker prvi je put ušla u Sunčevu atmosferu

NASA-ina sonda koja ima cilj približiti se Suncu kao niti jedna do sada, obavila je jedan od ključnih dijelova svoje misije i preživjela prolazak kroz Sunčevu koronu, prikupivši pritom vrijedne podatke

Sandro Vrbanus srijeda, 15. prosinca 2021. u 12:06

Novi znanstveni doseg NASA-ine sonde Parker Solar Probe objavljen je ovoga tjedna na jesenskom sastanku Američke geofizičke unije te u časopisima Physical Review Letters i Astrophysical Journal. Prvi puta u povijesti, jedan je predmet izrađen ljudskom rukom "dodirnuo Sunce", odnosno uspješno prošao kroz njegove gornje dijelove atmosfere, tj. kroz koronu. Pritom su instrumenti na Parkerovoj sondi uzeli uzorke čestica i zabilježili detalje o magnetskom polju.

Dodir Sunca

"To što je Parkerova sonda 'dodirnula Sunce' je ogroman trenutak za znanost i zaista izvanredan uspjeh", poručio je prvi znanstvenik NASA-e Thomas Zurbuchen, usporedivši ovaj događaj s prvim slijetanjem na Mjesec. Podaci prikupljeni u neposrednoj blizini Sunca, pri čemu je "dodirnuta" materija od koje je ova zvijezda načinjena, pomoći će znanstvenicima otkriti ključne informacije o Suncu, njegovom utjecaju na Sunčev sustav, kao i o svim drugim zvijezdama u svemiru.

Ovo nije prvo veliko postignuće ili rekord sonde Parker. Ona je već neko vrijeme najbrži predmet koji su ljudi ikada izradili, a njezini prvi rezultati razjasnili su neke detalje o magnetnom polju i solarnim vjetrovima u blizini zvijezde. Zbog toga u NASA-i vjeruju kako će i podaci prikupljeni prolaskom kroz samu Sunčevu koronu otkriti neke nove činjenice koje je nemoguće saznati promatranjem izdaleka.

Prolazak kroz koronu

Sunce nema čvrsto definiran rub atmosfere. Iz tog razloga kao granica njegove atmosfere, korone, uzima se Alfvénova kritična površina, točka u kojoj su magnetsko i gravitacijsko polje Sunca preslabi da bi zadržali sve čestice koje se tamo nalaze. U područjima višima od te granice, temperatura i tlak nadvladavaju magnetsku i gravitacijsku silu te tjeraju čestice dalje od Sunca, stvarajući solarni vjetar.

Snimke plazme s Parkerove sonde, zabilježene unutar Sunčeve korone
Snimke plazme s Parkerove sonde, zabilježene unutar Sunčeve korone

Do sada, znanstveni je konsenzus bio da se Alfvénova granica nalazi na 10-20 solarnih polumjera od površine Sunca, a sonda Parker duže se vrijeme nalazila u područjima udaljenima manje od 20 polumjera, pripremajući se na "dublji zaron". On se službeno dogodio 28. travnja ove godine, kada je sonda prišla Suncu na 18,8 solarnih polumjera (13 milijuna kilometara), čime je potvrđeno kako je uspjela proći kroz koronu.

Senzori su očitali promjene u magnetskom polju, što je potvrdilo da je ključna granica prijeđena. Podaci također pokazuju da granica nije jasna niti ravna, već naborana zbog velikih valova plazme koja putuje prema vanjskom dijelu korone. Najbliže što se Parkerova sonda približila Suncu je na oko 10,5 milijuna kilometara, a u narednim orbitama planirano je prići mu i bliže – na 8,86 solarnih polumjera, odnosno oko 6,1 milijun kilometara.