Sunčeva sonda Parker postala je najbrži predmet ikada izrađen ljudskom rukom
Sonda kojoj je cilj "dodirnuti" Sunčevu koronu krenula je na svoj put u kojem će obarati jedan brzinski rekord za drugim
12. kolovoza NASA je prema Suncu lansirala svoju sondu Parker koja će po mnogočemu ostati zabilježena u povijesti znanosti kao jedinstvena ili rekordna. Prva je ovo NASA-ina sonda nazvana prema živućem fizičaru, Eugeneu Parkeru. Isto tako prvi je ovo znanstveni instrument koji će više puta proletjeti kroz Sunčevu koronu istražujući njezine karakteristike, a kako bi to uspjelo potrebno je ubrzati cijelu sondu do nevjerojatnih brzina.
Za ubrzanje se koristi efekt gravitacijske praćke u kruženju oko Sunca, dok je na putu prema finalnoj orbiti iskorištena i gravitacija Venere. Planirani prvi prolazak kroz točku orbite najbližu Suncu, perihel, zakazan je za 5. studenoga, no već prije njega Parkerova solarna sonda oborila je jedan brzinski rekord. S postignutom brzinom od 247.000 km/h ova je sonda postala najbrža svemirska letjelica ikada izrađena, ali ujedno i najbrži predmet ikada izrađen ljudskom rukom (relativna je brzina mjerena u odnosu na Sunce).
Da stavimo ovu brzinu u perspektivu – brzina ove sonde sada je oko 90 puta veća od brzine metka, te dvostruko veća od one kojom Zemlja kruži oko Sunca. Dosadašnji rekord držala je sonda Helios 2 lansirana 1976. godine.
Osim brzinskog rekorda Parkerova je sonda oborila i onaj za najbliži prolazak pored Sunca, također u "vlasništvu" Heliosa 2. Nova sonda približila se Suncu na manje od 42,7 milijuna kilometara, oko tri puta bliže od Zemljine orbite.
U narednim danima i mjesecima sonda Parker obarat će ove rekorde i dalje, a očekuje se da bi u vrhuncu svoje misije, 2024. godine, u jednom od posljednjih prolazaka kroz koronu trebala dostići brzinu od čak 692.000 km/h.
