Uz podacima sonde InSight otkriveni dokazi tekuće vode na Marsu
Veliki podzemni rezervoari mogli bi se nalaziti duboko unutar Marsovog stjenovitog tla, pokazuje analiza podataka sada već ugašene seizmološke i geološke sonde InSight
Još jednom su znanstvenici došli do podataka, koji im sugeriraju postojanje tekuće vode na Marsu. Ranije su se otkrića bavila dalekom prošlošću tog planeta, pa potvrđivala sumnje u to da je on nekad bio pun vode (i možda, života u obliku mikroba). Međutim, novo otkriće znanstvenika kaže da su ostaci tih drevnih oceana možda i dalje prisutni, samo nisu tako pristupačni.
Na Marsu je, naime, od kraja 2018. pa do kraja 2022. godine aktivna bila NASA-ina seizmološka, geološka i meteorološka sonda InSight, koja je mjerila, među ostalim, potrese. Tijekom četiri godine zabilježila je više od 1.300 podrhtavanja tla i zabilježila u detalje pritom nastale seizmičke valove. Na temelju tih podataka sa sonde, koja više nije aktivna, tim stručnjaka sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu došao je do zanimljivog otkrića.
Ocean u dubini
Analiziranjem kretanja seizmoloških valova i brzine njihovog širenja kroz tlo, došlo se do zaključaka o tome kroz kakav materijal su oni putovali. Slična je to metoda kojom se znanstvenici služe i na Zemlji za otkrivanje podzemnih rezervoara vode ili pak nalazišta nafte. Istraživanje je pokazalo da na Marsu, u srednjem dijelu njegove stjenovite kore, na dubini između 10 i 20 kilometara i danas postoje rezervoari tekuće vode. Voda je tamo, izgledno je, ostala čak 3 milijarde godina nakon što je površina planeta postupno isušena i praktički pretvorena u pustinju.
Znanstvenici su se poslužili i podacima o fizici stijena, njihovom sastavu i poroznosti, porama i ostalim karakteristikama, gravitacijskom polju i seizmičkim aktivnostima te na temelju svega toga izvukli navedeni zaključak o postojanju tekuće vode. Ona, kažu, najbolje opisuje postojeće podatke s landera InSight.
"Naši rezultati imaju implikacije za razumijevanje vodenog ciklusa Marsa, određivanje sudbine davnih površinskih voda, potragu za prošlim ili postojećim životom te procjenu korištenja resursa na licu mjesta za buduće misije", stoji u radu, objavljenome ovoga tjedna u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Ipak, jedan od koautora studije, profesor Michael Manga, kaže da ovo otkriće i nije toliko dobra vijest za "određene milijardere" koji misle kolonizirati Mars. Naime, bušenje Marsovog tla kako bi se došlo do 10-20 kilometara udaljenih zaliha vode, vrlo je zahtjevan proces.