Ovoga vikenda poklapaju se solsticij i pomrčina Sunca
Ljetni solsticij dogodit će se samo nekoliko sati prije pomrčine Sunca u Africi i Aziji. Ovakav fenomen predvidiv je, prilično rijedak, ali živimo u vremenu kada mu možemo svjedočiti svakih 19 godina
Ove subote, 20. lipnja, u 23 sata i 44 minute po našem vremenu, službeno počinje ljeto na sjevernoj polutci – Zemlja tada prolazi kroz prolazi kroz točku koja označava ljetni solsticij ili suncostaj. Tada je, gledano sa Zemlje, Sunce na najvišoj točki u cijeloj godini, čemu je uzrok nagib Zemljine osi u odnosu na planetarnu ekliptiku. U lipnju Zemlja je nagnuta prema Suncu svojom sjevernom polutkom, dok je ona južna okrenuta od Sunca.
Samo devet sati nakon ovog događaja Mjesec će proći točno između Sunca i Zemlje, stvarajući fenomen poznat kao pomrčina Sunca. Ovoga puta bit će to prstenasta (anularna) pomrčina, jer će prividna veličina Mjeseca biti manja od veličine Sunca. Mjesec je nešto udaljeniji, neće zakloniti cijeli Sunčev disk, pa će promatrači u vrijeme pomrčine moći vidjeti takozvani "vatreni obruč" oko njega.
Prilično rijetka pojava
Pomrčine Sunca nisu tako rijetki događaji, ponavljaju se dva do pet puta na godinu, ali uvijek u drugom kraju svijeta – tako da su rijetke tek ako ih poželite gledati s iste lokacije. Ove nedjelje ujutro po hrvatskom vremenu prstenastu pomrčinu imat će prilike vidjeti oni koji se nalaze u srednjoj Africi, jugoistoku Arapskog poluotoka, te u Aziji, točnije u Pakistanu, Indiji i Kini.
Solsticij se događa dva puta godišnje, a Mjesec krug oko Zemlje napravi svakih 29,53 dana. Da bi se pomrčina pojavila, Mjesec mora biti u fazi mlađaka, te u toj fazi proći između Zemlje i Sunca. Tijekom 3,4% svih solsticija Mjesec se nalazi u fazi mlađaka, a otprilike u 18% svih mlađaka javlja se pomrčina… Ako se u kalkulaciju uzmu svi ovi faktori, matematika kaže da se ovakva pojava na nebu – solsticij i pomrčina u razmaku od najviše 12 sati – događa u prosjeku svakih 82 godine. Ali priča je daleko kompliciranija.
Posljednji puta kada se ova pojava dogodila bilo je to na ljetni solsticij 2001. godine, prije samo 19 godina. A prije toga dogodila se još 19 godina ranije, odnosno 1982. godine. Ovakva mehanika gibanja nebeskih tijela precizno je zabilježena još u antičkoj Grčkoj i poznata je kao Metonski 19-godišnji ciklus.
Taj ciklus nije potpuno usklađen s Zemljinim godinama, i u 19 godina razlikuje se od Zemljinog kretanja za 72 minute, pa tako i on s vremena na vrijeme "ispadne" iz ritma. Stoga će se nakon 2020. godine pomrčina istodobno kada i solsticij dogoditi još 2039. i 2058. godine, a potom je neće biti gotovo 200 godina – sve do 22. prosinca 2242. godine.
