Jedna od najpoznatijih i stručno najcjenjenijih svjetskih institucija za problematiku epidemiologije i prevencije akutnih i kroničnih bolesti, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), prije nekoliko dana je objavio novi, ažurirani i prošireni popis rizičnih skupina kod kojih u slučaju infekcije virusom SARS-CoV-2 postoji statistički velika vjerojatnost obolijevanja od teškog oblika COVID-19.

Pod 'teški oblik' pritom ubrajaju oboljele koji zahtijevaju hospitalizaciju, intenzivnu njegu, strojno potpomognuto disanje… i one sa smrtnim ishodom.

Dobni gradijent rizika i - komorbiditet

Poseban naglasak stavljen je na podatak da – nasuprot uvriježenom mišljenju – među najrizičnije ne spadaju samo osobe starije dobi kod kojih postoji neko od kroničnih zdravstvenih stanja (ili, kako bi to formulirali članovi epidemioloških stožera, „kod kojih postoji komorbiditet“). Štoviše, u ažuriranom popisu je najuočljivije kako je CDC uklonio dosadašnji dobni prag od 65 godina kao granicu povišenog rizika za obolijevanje od teškog oblika COVID-19. Sada je naglašeno kako umjesto fiksne dobne granice postoji tzv. dobni gradijent rizika.

Drugim riječima, postoji rizik u bilo kojoj dobi, ali taj se rizik povećava s godinama. Dakle, pedesetogodišnjak će imati veći rizik od četrdesetogodišnjaka, a šezdesetogodišnjak je pod većim rizikom od osobe u svojim pedesetima. Najveći rizik iznad kojega nema daljnjeg stupnjevanja po ovom dobnom gradijentu se nalazi iznad 85 godina.

Uz dob, CDC ističe i postojanje određenih bolesti i zdravstvenih stanja kod kojih postoji statistički značajan faktor povećanja rizika od teškog oblika bolesti.

U počecima pandemije stručnjaci za javno zdravstvo su kao rizične isticali pacijente s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, kroničnim respiratornim bolestima i pretilošću. No, u ažuriranim smjernicama CDC je na temelju najnovijih podataka pročistio i proširio popis zdravstvenih stanja koja dovode do visokog rizika (pogledajte ga u okviru uz tekst).

Glavni i dodatni nositelji rizika

Ovim izmjenama u ažuriranim CDC-ovim smjernicama znatno je povećan udio opće populacije koji spada u rizičnu skupine. Osim toga, oni koji imaju više od jedne bolesti s popisa imaju i veći rizik: više komorbiditeta → veći morbiditet → veći mortalitet.

A pošto su brojne retrospektivne studije dosadašnjeg tijeka i razvoja pandemije pokazale kako postoji još niz stanja koja mogu čak i vrlo mladim ljidima povećati rizik od teškog ishoda, CDC je uz navedeni popis bolesti s visokim rizikom navela i stanja koja sama za sebe ili u kombinaciji nose dodatno povećanje rizika za teški COVID-19 (i njih nađite nabrojane u okviru uz tekst).

Iako CDC spominje novo istraživanje u kojem je zaključeno da su trudnice pozitivne na COVID-19 u većem riziku od hospitalizacije nego žene pozitivne na COVID-19 koje nisu trudne, ipak se naglašava kako ta studija nije pouzdano utvrdila postojanje statistički značajne razlike u stopi smrtnosti između trudnica i ne-trudnica s COVID-19.

U priopćenju CDC-a se u zaključnom dijelu ističe kako je za zaštitu vlastitog zdravlja i zdravlja ostalih oko sebe kritično razumijevanje rizika koji dolazi s dobi i pratećim zdravstvenim stanjima.

Individualni doprinos za dobrobit svih

Svatko bi trebao – kaže se u priopćenju – sudjelovati u provođenju preventivnih strategija: od održavanja socijalnog distanciranja, čestog i pravilnog pranja ruku, preko ograničavanja kontakta s potencijalno inficiranim površinama ili dijelovima tijela (lice!), sve do pravilnog nošenja kirurške ili platnene maske pri kontaktu s ljudima s kojima ne živite u obitelji, a posebice kada je teško održati razmak od 2 metra ili se nalazite u zatvorenom prostoru.

Poduzimanjem ovih koraka – piše u priopćenju – možete znatno sniziti rizik teškog obolijevanja, zaštititi sebe, članove svoje obitelji i druge ljude oko sebe, uključujući i one koji su zbog težih bolesti i životne dobi izloženi većem riziku.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}