Sonda Parker zabilježila kako zvuči Venerina atmosfera
Iako joj to nije primarna zadaća, NASA-ina sunčeva sonda Parker snimila je prirodne radio signale u gustoj atmosferi Venere, što su prva izravna opažanja te regije nakon gotovo 30 godina
Sunčeva sonda Parker koju je NASA izradila kako bi se približila Suncu što je više moguće, svoju misiju obavlja već gotovo tri godine. Trenutačno je u svojoj osmoj orbiti oko naše matične zvijezde, a tom prigodom približit će joj se na oko 10,4 milijuna kilometara. Pritom će postići brzinu od 532 tisuće kilometara na sat, pa će još jednom oboriti (vlastiti) rekord za najbrži predmet ikada koji je izrađen ljudskom rukom.
Venera snimljena usput
No, prije nego je započela s proučavanjem Sunca i njegove korone, sonda Parker morala se Suncu nekako približiti. Kako bi taj proces bio efikasniji, koristi se efekt gravitacijske praćke Venere, pored koje sonda može proletjeti i tako dobiti na brzini. Jedan takav prelet obavljen je u srpnju prošle godine, kada je Parkerova sonda protutnjala pored drugog planeta Sunčevog sustava na samo 833 kilometra od njegove površine (otprilike dvostruko više nego što oko Zemlje orbitira Međunarodna svemirska postaja).
Prolazeći tako kroz dijelove guste Venerine atmosfere, instrument FIELDS, osmišljen kako bi snimao električna i magnetska polja u Sunčevoj atmosferi, zabilježio je signal s Venere – prirodni radio signal niske frekvencije. Njega je proizvela Venerina ionosfera, koja je puna električni nabijenih plinova. Ovaj signal sonda je zabilježila slučajno, "usput", no kada su znanstvenici iz kontrole misije primijetili zabilježene podatke, bilo im je jasno da u rukama imaju neočekivane, a vrlo korisne podatke.
Na temelju zabilježenih signala uspjeli su izračunati karakteristike ovog dijela Venerine atmosfere. Prvo je to izravno opažanje zabilježeno u toj regiji još od 1992. godine, kada je Venerinu ionosferu snimao Pioneer Venus Orbiter. Novi podaci potvrdili su ono što se ranije moglo samo pretpostaviti – da Venerina atmosfera značajno mijenja karakteristike u ovisnosti o Sunčevoj aktivnosti. Što je Sunce bliže svojem maksimumu, gornji slojevi atmosfere su gušći, i obratno. Tako je nastala i NASA-ina studija s podacima koji su prikupljani gotovo 30 godina, a koja rješava jednu od zagonetki vezanih uz Veneru.
Posebno zanimljiv je i priloženi prikaz podataka. Radio signale snimljene u blizini Venere NASA-ini su stručnjaci "preveli" u zvukove, pa sada, prvi puta, možemo poslušati kako "zvuči" Venerina atmosfera izbliza.
