Područje umjetne inteligencije još uvijek je relativno slabo regulirano, pogotovo po pitanju odgovornosti koju treba snositi u slučaju da nešto pođe po zlu. Stoga Europska komisija sada predlaže paket mjera kojima bi se uskladila nacionalna zakonodavstva u EU, čime bi se prvi puta odredila pravila o odgovornosti za posljedice funkcioniranja umjetne inteligencije.

U skladu s ciljevima Bijele knjige o umjetnoj inteligenciji i Komisijinim prijedlogom Akta o umjetnoj inteligenciji iz 2021. godine, nova će pravila omogućiti da žrtve u slučaju štete uzrokovane proizvodima ili uslugama umjetne inteligencije uživaju iste standarde zaštite kao da im je šteta nanesena u bilo kojim drugim okolnostima, poručuje Komisija.

Naknada za štetu

U Europskoj komisiji ovime žele modernizirati pravila o odgovornosti za proizvode u digitalnom dobu. Učinit će to omogućavanjem naknade za štetu ako su proizvodi kao što su roboti, bespilotne letjelice ili sustavi pametnih domova postali nesigurni zbog ažuriranja softvera, umjetne inteligencije ili digitalnih usluga potrebnih za upravljanje proizvodom te ako proizvođači ne uklone razne propuste i slabosti iz domene kibernetičke sigurnosti.

Direktiva o odgovornosti za umjetnu inteligenciju

Svrha je Direktive o odgovornosti za umjetnu inteligenciju utvrditi jedinstvena pravila za pristup informacijama i smanjenje tereta dokazivanja u vezi sa štetom uzrokovanom sustavima umjetne inteligencije, uvesti sveobuhvatniju zaštitu za žrtve (bilo da je riječ o pojedincima ili poduzećima) i podupirati sektor umjetne inteligencije povećanjem jamstava. Nova će pravila, na primjer, olakšati dobivanje naknade ako je netko bio diskriminiran u postupku zapošljavanja, koji uključuje tehnologiju umjetne inteligencije.

Direktiva pojednostavnjuje pravni postupak za žrtve kad je riječ o dokazivanju da je šteta nanesena nečijom krivnjom. Prvo, u okolnostima u kojima je utvrđena relevantna pogreška te se uzročno-posljedična veza s učinkovitošću umjetne inteligencije čini razumno vjerojatnom, takozvanom "pretpostavkom uzročnosti" uklonit će se poteškoće s kojima se suočavaju žrtve jer moraju detaljno objasniti kako je šteta prouzročena konkretnom greškom ili propustom (to može biti posebno teško kad je riječ o složenim sustavima umjetne inteligencije).

Drugo, žrtve će imati više instrumenata za traženje pravne odštete jer će se za slučajeve u koje je uključena visokorizična umjetna inteligencija uvesti pravo na pristup podacima poduzeća i dobavljača. Žrtve će tako moći dobiti relevantne podatke i potom podnijeti odštetni zahtjev na temelju pretpostavke uzročnosti.

Prilagodba pravila stvarnosti

Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová izjavila je: "Želimo procvat tehnologija umjetne inteligencije u EU-u. Da bi se to ostvarilo, ljudi moraju imati povjerenja u digitalne inovacije. Današnjim prijedlogom o građanskopravnoj odgovornosti za umjetnu inteligenciju korisnicima pružamo instrumente za pravne lijekove u slučaju štete uzrokovane umjetnom inteligencijom kako bismo imali jednaku razinu zaštite kao i za tradicionalne tehnologije i jamčimo pravnu sigurnost za naše unutarnje tržište."

Povjerenik za pravosuđe Didier Reynders dodao je: "Uzimajući u obzir ogroman potencijal novih tehnologija, moramo u svakom trenutku voditi računa o sigurnosti potrošača. Odgovarajući standardi zaštite građana EU-a osnova su povjerenja potrošača, a time i uspješnih inovacija. Nove tehnologije, kao što su bespilotne letjelice ili usluge dostave kojima upravlja umjetna inteligencija, mogu funkcionirati samo ako se potrošači osjećaju sigurno i zaštićeno. Danas predlažemo moderna pravila o odgovornosti kojima će se postići upravo to. Prilagođavamo naš pravni okvir stvarnosti digitalne transformacije."